Dnevni.ba - PRELOADER

Vidljivost žena u političkom i javnom prostoru

1 h 25 min


Vidljivost žena u političkom i javnom prostoru
Počela kampanja Izvan fokusa

Mjesto na kandidatskoj listi ne znači nužno i jednaku priliku da kandidatkinja bude predstavljena javnosti, podržana tokom kampanje i izabrana. 

Kampanja Izvan fokusa, koja je predstavljena na konferenciji za medije u ponedjeljak, bavi se vidljivošću žena u političkom i javnom prostoru i utjecajem stereotipa na način na koji se političko liderstvo percipira. Njena svrha je, kako je rečeno, da skrene pažnju na važnost jednakih mogućnosti da kandidatkinje i kandidati predstave svoje stavove, iskustvo i programe i budu vrednovani prema istim kriterijima.
Cilj kampanje  Izvan fokusa nije da biračima kaže za koga će glasati, nego da ih pozove da stereotipe i štetne društvene norme ostave po strani i ovaj put daju jednaku šansu svim kandidatkinjama i kandidatima, bez obzira na spol.

Kampanja skreće pažnju na ono što sami brojevi ne pokazuju: koliko su kandidatkinje zaista vidljive, koliko su njihove političke poruke u fokusu te da li kandidatkinje i kandidate procjenjujemo prema istim kriterijima?

Iskustvo Danske
Iako žene čine 51 posto stanovništva, na Općim izborima 2026. od 7.006 kandidata i kandidatkinja na izborima, 2.958 su žene ili 42,2 posto. Navedeni podatak nije iznenađujući imajući u vidu odredbe Izbornog zakona o obaveznoj kvoti od 40 posto manje zastupljenog spola na izbornim listama.
Ipak, od 542 liste na izborima na svim razinama u BiH, žene predvode svega 15,5 posto listi, ili njih 84, što je manje za 6,1 postotni poen u odnosu na Opće izbore 2022.
Ravnateljica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić, pojasnila je da Izborni zakon BiH sadrži konkretne odredbe o zastupljenosti manje zastupljenog spola na kandidatskim listama i ravnomjernoj promociji kandidatkinja i kandidata tokom izborne kampanje.

Ali formalna zastupljenost i prisutnost u medijima sami po sebi nisu dovoljni.
Važno je i kako se kandidatkinje predstavljaju, koje se teme stavljaju u prvi plan i prema kojim se kriterijima procjenjuju kompetencije, iskustvo i politički rad.
Stereotipno i seksističko predstavljanje skreće pažnju sa programa, stavova i rezultata kandidatkinja i time narušava ravnopravne uslove za političko sudjelovanje istakla je Filipović-Hadžiabdić. 

Veleposlanik Kraljevine Danske u BiH Age Sandal Moller, je na konferenciji za medije povodom pokretanja kampanje, prenio iskustvo Danske koje pokazuje da se politička zastupljenost može mijenjati, ali i da napredak zahtijeva kontinuiranu posvećenost.
Na parlamentarnim izborima u Danskoj 24. ožujka 2026., naveo je on, žene su osvojile 48 posto mjesta u danskom parlamentu, što je najveći udio u njihovoj povijesti. Ovaj napredak, istakao je Møller, nije ostvaren preko noći i ne znači da je posao na ostvarivanju rodne ravnopravnosti završen.
Međutim, pokazuje da je moguće postići veću ravnopravnost u političkoj zastupljenosti.
Svaka država ima svoj politički sustav, kontekst i put. Cilj nije uspoređivati države, već naglasiti princip koji vrijedi svugdje: žene i muškarci trebaju imati jednake mogućnosti da sudjeluju, budu na vodećim pozicijama i budu vrednovani na osnovu svojih kvalifikacija, ideja i rezultata&;, poručio je Møller. 

Nejednake prilike
Izborni zakon BiH propisuje da najmanje 40 posto kandidata i kandidatkinja na kandidatskim listama pripada manje zastupljenom spolu. Ipak, mjesto na kandidatskoj listi ne znači nužno i jednaku priliku da kandidatkinja bude predstavljena javnosti, podržana tokom kampanje i izabrana.
Na političko sudjelovanje i vidljivost žena utiču: rodni stereotipi i uvjerenje da je politika prvenstveno  muški posao, manja zastupljenost na vodećim pozicijama unutar političkih stranaka, nejednak pristup podršci, resursima i vidljivosti tokom kampanje, nerazmjerna odgovornost žena za brigu o obitelj i domaćinstvu, te seksistički komentari, uznemiravanje, prijetnje i drugi oblici nasilja, posebno na internetu.

Istraživanje Westminster fondacije za demokratiju provedeno 2019. godine među 83 politički aktivne žene u BiH pokazalo je da je 60,2 posto ispitanica doživjelo neki oblik nasilja tijekom političkog angažmana, dok je 45,8 posto navelo da je nasilje doživjelo upravo zato što su žene.

Vijesti


Nesreća kod Mostara: EUFOR-ovo vozilo udarilo autobus

Na magistralnoj cesti M-17, na dionici između Bijele i Salakovca, sjeverno od Mostara, danas, 21....

18 min

VRHOVNI SUD FBIH POTVRDIO PRESUDU ERDŽANU BULJUBAŠIĆU

Osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine potvrdio je prvostupanjsku presudu Kantonalnog suda u ...

1 h 33 min

MILORAD DODIK

Ne interesira nas BiH

Ne interesira nas BiH, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Možda zadržimo pažnju samo na...

1 h 37 min