Vidljivost žena u političkom i javnom prostoru
Počela kampanja Izvan fokusa
Mjesto na kandidatskoj listi ne znači nužno i jednaku priliku da kandidatkinja bude predstavljena javnosti, podržana tokom kampanje i izabrana.
Kampanja Izvan fokusa, koja je predstavljena na konferenciji za medije u ponedjeljak, bavi se vidljivošću žena u političkom i javnom prostoru i utjecajem stereotipa na način na koji se političko liderstvo percipira. Njena svrha je, kako je rečeno, da skrene pažnju na važnost jednakih mogućnosti da kandidatkinje i kandidati predstave svoje stavove, iskustvo i programe i budu vrednovani prema istim kriterijima.
Cilj kampanje Izvan fokusa nije da biračima kaže za koga će glasati, nego da ih pozove da stereotipe i štetne društvene norme ostave po strani i ovaj put daju jednaku šansu svim kandidatkinjama i kandidatima, bez obzira na spol.
Kampanja skreće pažnju na ono što sami brojevi ne pokazuju: koliko su kandidatkinje zaista vidljive, koliko su njihove političke poruke u fokusu te da li kandidatkinje i kandidate procjenjujemo prema istim kriterijima?
Iskustvo Danske
Iako žene čine 51 posto stanovništva, na Općim izborima 2026. od 7.006 kandidata i kandidatkinja na izborima, 2.958 su žene ili 42,2 posto. Navedeni podatak nije iznenađujući imajući u vidu odredbe Izbornog zakona o obaveznoj kvoti od 40 posto manje zastupljenog spola na izbornim listama.
Ipak, od 542 liste na izborima na svim razinama u BiH, žene predvode svega 15,5 posto listi, ili njih 84, što je manje za 6,1 postotni poen u odnosu na Opće izbore 2022.
Ravnateljica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić, pojasnila je da Izborni zakon BiH sadrži konkretne odredbe o zastupljenosti manje zastupljenog spola na kandidatskim listama i ravnomjernoj promociji kandidatkinja i kandidata tokom izborne kampanje.
Ali formalna zastupljenost i prisutnost u medijima sami po sebi nisu dovoljni.
Važno je i kako se kandidatkinje predstavljaju, koje se teme stavljaju u prvi plan i prema kojim se kriterijima procjenjuju kompetencije, iskustvo i politički rad.
Stereotipno i seksističko predstavljanje skreće pažnju sa programa, stavova i rezultata kandidatkinja i time narušava ravnopravne uslove za političko sudjelovanje istakla je Filipović-Hadžiabdić.
Veleposlanik Kraljevine Danske u BiH Age Sandal Moller, je na konferenciji za medije povodom pokretanja kampanje, prenio iskustvo Danske koje pokazuje da se politička zastupljenost može mijenjati, ali i da napredak zahtijeva kontinuiranu posvećenost.
Na parlamentarnim izborima u Danskoj 24. ožujka 2026., naveo je on, žene su osvojile 48 posto mjesta u danskom parlamentu, što je najveći udio u njihovoj povijesti. Ovaj napredak, istakao je Møller, nije ostvaren preko noći i ne znači da je posao na ostvarivanju rodne ravnopravnosti završen.
Međutim, pokazuje da je moguće postići veću ravnopravnost u političkoj zastupljenosti.
Svaka država ima svoj politički sustav, kontekst i put. Cilj nije uspoređivati države, već naglasiti princip koji vrijedi svugdje: žene i muškarci trebaju imati jednake mogućnosti da sudjeluju, budu na vodećim pozicijama i budu vrednovani na osnovu svojih kvalifikacija, ideja i rezultata&;, poručio je Møller.
Nejednake prilike
Izborni zakon BiH propisuje da najmanje 40 posto kandidata i kandidatkinja na kandidatskim listama pripada manje zastupljenom spolu. Ipak, mjesto na kandidatskoj listi ne znači nužno i jednaku priliku da kandidatkinja bude predstavljena javnosti, podržana tokom kampanje i izabrana.
Na političko sudjelovanje i vidljivost žena utiču: rodni stereotipi i uvjerenje da je politika prvenstveno muški posao, manja zastupljenost na vodećim pozicijama unutar političkih stranaka, nejednak pristup podršci, resursima i vidljivosti tokom kampanje, nerazmjerna odgovornost žena za brigu o obitelj i domaćinstvu, te seksistički komentari, uznemiravanje, prijetnje i drugi oblici nasilja, posebno na internetu.
Istraživanje Westminster fondacije za demokratiju provedeno 2019. godine među 83 politički aktivne žene u BiH pokazalo je da je 60,2 posto ispitanica doživjelo neki oblik nasilja tijekom političkog angažmana, dok je 45,8 posto navelo da je nasilje doživjelo upravo zato što su žene.