Bosna i Hercegovina ponosno se može pohvaliti novim priznanjem, špilja Vjetrenica službeno je uvrštena na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Ovo je povijesni trenutak za BiH i kruna dugogodišnjih napora svih koji su prepoznali univerzalnu vrijednost ovog dragulja.

Da se Vjetrenica uvrsti na Popis svjetske baštine, odlučeno je na 46. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, koji se održava od 21. do 31. srpnja 2024. u New Delhiju u Indiji. Ovom odlukom, Vjetrenica je postala prvi samostalni prirodni fenomen iz Bosne i Hercegovine koji je uvršten na svjetski popis zaštićenih spomenika. 

Upisom Vjetrenice na popis svjetske baštine UNESCO-a okončan je dugogodišnji opsežni proces, na kojem su radili stručni timovi i eksperti u suradnji s nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini.

Povodom upisa Vjetrenice na Popis svjetske baštine UNESCO-a, ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak uputila je čestitku i zahvalila se svima koji svojim radom doprinose zaštiti i očuvanju Vjetrenice i svima koji su dali ogroman doprinos Odboru za svjetsku baštinu da prepozna jedinstvenu vrijednost Vjetrenice i kao takvu je zaštiti na svjetskoj razini.

Povijesni trenutak

-S velikim zadovoljstvom i ponosom obavještavam vas da je Vjetrenica, naše nacionalno blago, uvrštena na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Ovo je povijesni trenutak za našu zemlju i priznanje izuzetne vrijednosti i jedinstvenosti naše prirodne baštine. Uvrštenje Vjetrenice na ovaj prestižni popis potvrđuje njezin izuzetan značaj, ne samo za nas, već i za cijeli svijet. Vjetrenica je najveća i najpoznatija špilja u Bosni i Hercegovini, bogata speleološkim, arheološkim i biološkim značajem. Njezini jedinstveni podzemni ekosustavi, nevjerojatne geološke formacije i bogatstvo endemskih vrsta čine je neprocjenjivim prirodnim staništem i inspiracijom za mnoge znanstvenike i istraživače. Ovo priznanje donosi sa sobom i odgovornost. Naša obveza je da nastavimo raditi na očuvanju i zaštiti Vjetrenice, te da osiguramo održivi razvoj i promociju ovog jedinstvenog prirodnog spomenika. Vjetrenica će sada, kao dio svjetske baštine, imati još veću međunarodnu vidljivost i prepoznatljivost, što će pridonijeti razvoju turizma i lokalne zajednice. Želim zahvaliti svima koji su doprinijeli ovom uspjehu – stručnjacima, istraživačima, volonterima, te svima koji su promovirali važnost zaštite naše prirodne baštine. Ova nagrada je rezultat našeg truda, predanosti i ljubavi prema Vjetrenici i našoj zemlji. Uime MCP, obećavam da ćemo nastaviti s naporima da zaštitimo i promoviramo našu kulturnu i prirodnu baštinu, jer očuvanje naših bogatstava znači osiguranje bolje budućnosti za sve nas, izjavila je Bošnjak. 

Bogatstvo

Zaštita špilje Vjetrenica ima dugu povijest koja seže od 1952. godine kada je prvi put proglašena spomenikom prirode. O Vjetrenici brine Javno poduzeće Vjetrenica Ravno koje je osnovano od strane Općine Ravno 2005. godine.

Podsjećamo, nominacija špilje Vjetrenica predana je UNESCO-u u ožujku 2023., a na Tentativnoj listi UNESCO-a za Bosnu i Hercegovinu je od 2004. Terenska evaluacija Vjetrenice, od strane Savjetodavnog tijela za Odbor svjetske baštine Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) završena je u kolovozu prošle godine. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je financiralo izradu Nominacijskog fajla za prijedlog špilje Vjetrenice s Popovim poljem na upis na svjetski popis kulturnog i prirodnog naslijeđa. 

Važan dio Nominacijskog fajla je i Plan upravljanja Zaštićenog krajolika Vjetrenica-Popovo polje. S obzirom na to da je postojeći Plan upravljanja donesen za razdoblje 2011. – 2021. moralo se žurno reagirati i donijeti novi Plan za razdoblje 2021. – 2031. Hercegovačko-neretvanska županija donijela je i Zakon o proglašenju Vjetrenice i dijela Popovog polja zaštićenim krajolikom.

Od 1972. godine kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas je na UNESCO-ov popis svjetske baštine upisano ukupno 936 dobara (725 kulturnih, 183 prirodnih i 28 mješovitih). Upisana dobra iz Bosne i Hercegovine na UNESCO-ovom Popisu svjetske baštine su most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i područje Starog mosta starog grada Mostara. Na popisu Svjetske baštine UNESCO-a od 2016. godine nalaze se i lokaliteti stećaka srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, a na ovom projektu su zajednički radile Bosne i Hercegovina, Crne Gore, Hrvatska i Srbija. 

Prije tri godine na Popis svjetske baštine UNESCO-a uvrštena je i Prašuma Janj kod Šipova u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a „Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe“.

 „Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe” trenutno je najveće serijsko dobro svjetske baštine s 94 lokaliteta u 18 europskih država.

Pored toga, na tentativnoj listi dobara koje zemlja može nominirati u narednom razdoblju, se nalazi još osam dobara iz BiH. Podsjećamo, Vjetrenica je najveća i najpoznatija špilja u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode od 1950. godine.  Ime je dobila po snažnom strujanju zraka na samom ulazu, a krase je sedam kilometara dugi kanali, 135 jezeraca i stalna temperatura od 11 stupnjeva kroz čitavu godinu. 

Kao jedna od najdužih špilja u BiH, sa svojim specifičnim podzemnim tokovima i jezerima, Vjetrenica predstavlja dragocjeno stanište velikom broju vrsta od kojih je čak 14 stenoendemičnih.

Špilja Vjetrenica pripada sustavu kraškog područja koje je ekološki najugroženiji tip staništa u Bosni i Hercegovini. Lokalitet Vjetrenica s okolinom i dijelom Popova polja nalazi se u središtu tipičnog hercegovačkog krša. 

Suradnja

Treba reći i to da suradnja Bosne i Hercegovine i UNESCO-a traje duže od tri desetljeća, što se vidi kroz provedbu projekata i aktivnosti i suradnju s velikim brojem institucija, predstavnika civilnog društva, kulturnih djelatnika, nastavnika, učenika, umjetnika i pojedinaca iz cijele Bosne i Hercegovine. Skoro 30 gradova i općina iz Bosne i Hercegovine ima izravnu poveznicu s UNESCO-om, kroz razne projekte. UNESCO kao međuvladina organizacija uglavnom provodi projekte koji su vezani za prioritete država članica. 

Ključna je uloga Ministarstva civilnih poslova i Državnog povjerenstva Bosne i Hercegovine za suradnju s UNESCO-om jer bez koordinacije koju osiguravaju Ministarstvo i Povjerenstvo bilo bi teško osigurati efikasnu suradnju sa svim razinama vlasti u BiH. Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a sastoji se od 21 zemlje članice i sastaje se najmanje jedanput godišnje. Članice su: Alžir, Kambodža, Kolumbija, Estonija, Etiopija, Francuska, Njemačka, Indija, Irak, Japan, Malezija, Mali, Meksiko, Katar, Ruska Federacija, Senegal, Srbija, Južna Afrika, Švicarska, Tajland, Ujedinjeni Arapski Emirati.

Ima ulogu poticati zemlje članice na zaštitu prirodnih i kulturnih bogatstava, također razmatra nominirana dobra za Popis svjetske baštine, raspravlja izrađivanje planova upravljanja i programa izvješćivanja o zaštiti područja svjetske baštine. Donosi konačnu odluku o upisu dobara na Popis svjetske baštine UNESCO-a, pregledava izvješća o stanju dobara uvrštenih na navedeni popis te odlučuje o brisanju dobara s istog.