VOJNI ROK Cvitanović: Predložit ću hitnu promjenu Zakona o obrani
                    Uvođenje obveznog roka u Hrvatskoj postaje problem za bh državljane s dvojnim državljanstvom
Piše: V.S.Herceg
mostar@dnevni-list.ba
Hrvatski sabor je izmijenio Zakon o obrani i time potvrdio ponovno uvođenje obveznog temeljnog vojnog osposobljavanja.
Temeljno vojno osposobljavanje (TVO) trajat će dva mjeseca, do kraja godine kreću prvi pozivi, a prvi se ročnici u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi očekuju početkom sljedeće godine.
Uvođenje obveznog vojnog roka može biti značajan problem za bh državljane koji posjeduju i državljanstvo Republike Hrvatske. I to nisu samo bh Hrvati jer hrvatsko državljanstvo posjeduje i tisuće bh Bošnjaka, ali i određen broj Srba.
Služenje u inozemnim vojnim postrojbama Zakon o obrani BiH izričito zabranjuje i podložno je kaznenoj odgovornosti, te je već sada jasno kako ovo područje treba dodatan politički konsenzus i usuglašavanje. Tim više što je susjedna Hrvatska članica Europske unije (EU) kao i NATO-a, a što je put koji slijedi i BiH.
Nedorečenost: bh državljanima koji su ratovali za ISIL nisu oduzimana državljanstva
Ovo ozbiljno pitanje otvorili su mediji u susjednoj Hrvatskoj i BiH jer bi se tisuće mladića iz BiH koji posjeduju dvojno državljanstvo moglo naći u ozbiljnom problemu.
Naime, prema izmijenjenom Zakonu o obrani RH, "novčanom kaznom od 250 do 1320 eura kaznit će se za prekršaj osoba ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu za sudjelovanje u vojnoj obvezi, pozivu za sudjelovanje u temeljnom vojnom osposobljavanju ili ako bez opravdanog razloga ne dođe na obavljanje civilne službe te ako je bez opravdanog razloga napusti".
S druge strane, u BiH je u siječnju 2006. godine ukinuta vojna obveza, a Zakon o obrani BiH, članak 51., izričito navodi da je "državljanima BiH čije je prebivalište na području BiH, uključivo i one s dvojnim državljanstvom, zabranjeno služiti vojni rok i obučavati se u svojstvu novaka u oružanim snagama drugih država".
Također, u Zakonu o državljanstvu BiH, članku, 23, stavak b, stoji da državljanstvo BiH "može biti oduzeto i kada državljanin BiH vrši dobrovoljnu službu u stranim vojnim snagama, usprkos pravne zabrane takve službe. Ovdje je ipak vlada nedorečenost jer "može biti" nije isto kao i "biti će".
U ovom kontekstu osvrnimo se i na činjenicu kako još uvijek nije poznat točan broj bh državljana koji su od 2012. do 2016. odlazili u Siriju i pridruživali se nekoj od militantnih skupina terorističke organizacije 'Islamska država' i sudjelovali u borbama. Neki od njih su procesuirani pred bh sudovima, ali im državljanstva nisu oduzeta. Mnogi još uvijek čekaju na deportaciju iz Sirije gdje su od njih poveli su obitelji iz BiH ili su tamo osnovali svoje obitelji.
Također, pojedini državljani BiH bore se na strani Rusije u agresorskom ratu protiv Ukrajine.
Pravosuđe BiH teško može istražiti i dokazati počinjenje zločina na navedenim ratištima, tako da služenje dvomjesečnog vojnog roka, sukladno dvojnom državljanstvu u zemlji susjedi, članici NATO-a i EU-a, ne može se staviti u istu ravan.
S obzirom na težnje BiH za članstvo u NATO-u kao i članstvo u europskoj obitelji država (EU), očito je kako se ovo pitanje između država susjeda koji imaju posebne međudržavne ugovore, mora dodatno regulirati.
Cvitanović: Potrebna hitna reakcija
Ilija Cvitanović, izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ 1990 za dnevni list kaže kako je nužno urediti ovo područje.
"Ovaj problem koji se pojavio u ovom trenutku, potencijalno za državljane Republike Hrvatske zbog skučenosti zakona u BiH traži hitnu reakciju i hitnu promjenu Zakona o obrani. Na tom tragu, ja ću uputiti izmjene i dopune Zakona o obrani koje su već pripremljene i koje će otkloniti mogućnost gubljenja državljanstva hrvatskim državljanima u BIH koji se kao potpuno legitimni državljani Republike Hrvatske odazovu služenju obveznog vojnog roka u Republici Hrvatskoj“, istaknuo je Cvitanović.
„Na tom tragu ću predložiti izmjene koje će omogućiti da iz mogućnosti oduzimanja državljanstva budu izuzete države članice NATO-a i, također sukladno Ustavu BiH, budu izuzete države koje imaju posebne, specijalne odnose sa zemljama susjedama. To se prvenstveno odnosi na susjednu Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru", kazao je Cvitanović.
MORH: „Osoba koja posjeduje državljanstvo Republike Hrvatske, neovisno u kojoj državi se nalazi, vojni je obveznik“
Podsjetimo kako je Ministarstvo obrane Republike hrvatske (MORH) za tportal.hr jasno poručio: "Osoba koja posjeduje državljanstvo Republike Hrvatske, neovisno u kojoj državi se nalazi, vojni je obveznik."
Pojasnili su pritom kako će oni koji su hrvatsko državljanstvo stekli po roditeljima ili uz hrvatsko imaju i državljanstvo druge države, vojnog roka biti oslobođeni samo ako su u drugoj državi odradili obvezni vojni rok ili civilnu službu.
‘Temeljnog vojnog osposobljavanja, između ostalog, oslobađa se novak koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem ako je u državi čiji je bio državljanin regulirao obvezu vojnog osposobljavanja (u toj je državi, dakle, odslužio obvezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu.
Također, temeljnog vojnog osposobljavanja oslobađa se novak koji osim hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulirao je obvezu vojnog osposobljavanja (u toj državi, dakle, odslužio obvezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu’, naveli su iz MORH-a.
„Vojna obveza dužnost svih za to sposobnih državljana RH“
U MORH-u, na pitanje tportala, podsjećaju kako je, prema novom Zakonu o obrani, vojna obveza dužnost svih za to sposobnih državljana RH, a nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin RH navršava 18 godina života.
'Novačka obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života i traje do stupanja na temeljno vojno osposobljavanje ili civilnu službu, odnosno isteka 30 godina života ili do prestanka vojne obveze u skladu s odredbama Zakona. Vojni obveznik podliježe novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i obvezi služenja u pričuvnom sastavu dok žena vojna obveznica ne podliježe novačkoj obvezi, ali može dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje i služiti u pričuvnom sastavu Oružanih snaga RH', podsjećaju iz MORH-a.
Što se tiče onih koji su hrvatsko državljanstvo stekli po roditeljima ili uz hrvatsko imaju i neko strano državljanstvo, vojnog roka će biti oslobođeni samo ako su u drugoj državi odradili obvezni vojni rok ili civilnu službu, jasni su u MORH-u.
"Temeljnog vojnog osposobljavanja, između ostalog, oslobađa se novak koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem ako je u državi čiji je bio državljanin regulirao obvezu vojnog osposobljavanja (u toj je državi, dakle, odslužio obvezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu. Također, temeljnog vojnog osposobljavanja oslobađa se novak koji osim hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulirao je obvezu vojnog osposobljavanja (u toj državi, dakle, odslužio obvezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu", kažu u MORH-u.
Obveza prijave konzulatu RH
Vojna obveza državljaninu Republike Hrvatske, dodaju, prestaje na kraju kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina života (muškarac) odnosno 50 godina života (žena), ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu ili na temelju otpusta iz hrvatskog državljanstva.
Drugim riječima, svi koji žive izvan Hrvatske, imaju hrvatsko državljanstvo i nisu odslužili vojni rok u toj državi, morat će se javiti u veleposlanstva.
'Novak koji boravi u inozemstvu od rođenja ili je s roditeljima otišao boraviti u inozemstvo prije nastanka novačke obveze dužan je u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina života prijaviti se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske radi uvođenja u vojnu evidenciju. Novak koji boravi u inozemstvu i koji iz bilo kojeg razloga nije uveden u vojnu evidenciju u Republici Hrvatskoj dužan je prijaviti se nadležnoj diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske najkasnije do navršenih 29 godina života. Novak može boraviti u inozemstvu do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života, a nakon toga se u roku od 30 dana mora javiti nadležnom područnom odjelu za poslove obrane', pojasnili su iz MORH-a.