Europska unija nikada nije bila snažnija, ali se istovremeno nalazi u najnesigurnijem položaju dosad, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom godišnjem govoru o stanju Unije.

U obraćanju Europskom parlamentu u Strasbourgu istaknula je da se EU suočava sa sve složenijim svijetom, agresivnom Rusijom, gospodarskim pritiscima i jačanjem ultranacionalizma. Ključne teme govora bile su sigurnost, konkurentnost, energetska neovisnost i unutarnje prijetnje europskom jedinstvu, prenosi The Guardian.

"Svijet je postao otvoreno neprijateljski"
Predsjednica Komisije upozorila je da su stari obrasci i odnosi popustili i da se EU sada suočava s "otvoreno neprijateljskim svijetom". Govorila je o agresivnom ratu u Ukrajini, borbi za industrijske kapacitete te o vrtoglavoj brzini tehnoloških promjena. "To vidimo u usponu ekstremizma i nestanku nijansi, čak i u načinu na koji se odnosimo jedni prema drugima. Ti stvarni problemi koriste se kao oružje da bi se unio razdor među nas, ponekad izvana, ali prečesto iznutra", rekla je.

Predstavila je to kao izbor između neovisne Europe koja se zauzima za svoje vrijednosti i dopuštanja da Uniju sputavaju podjele i ovisnosti.

"Želimo li se okupiti oko naše europske ideje da zajedno možemo odlučivati o vlastitoj sudbini? Ili ćemo dopustiti da naše demokracije potkopavaju pijuni i marionete autoritarnih režima?" upitala je. Upozorila je na ultranacionaliste, antieuropljane i rusko upletanje, čiji je cilj, kako je navela, isti. "Oni preziru naše vrijednosti i žele razbiti naše europsko jedinstvo. Zato nemojmo samo uzvraćati udarac, nego se zajedno borimo za naš europski ideal", poručila je.

"Gospodarstvo je prioritet broj jedan"
Von der Leyen je izjavila da je pokretanje europskog gospodarstva apsolutni prioritet i da Europa mora iskoristiti svoje golemo tržište, vrhunsku industriju i usluge. Smatra da je jedinstveno tržište i dalje previše rascjepkano i zahtijeva daljnje reforme, koje bi trebale biti dovršene do kraja iduće godine.

"U današnjem gospodarstvu brzina je ključna. Trajna dozvola ili obrazac, mrežni priključak ili odluka o financiranju - sve to može odrediti gdje će se investirati i gdje će se otvoriti radna mjesta. Moramo se kretati puno brže", rekla je i najavila pojednostavljenje pravila.

Kao primjer europskog uspjeha istaknula je tvrtku ICEYE, koju su prije 15 godina osnovali Finac i Poljak nakon sudjelovanja u programu Erasmus. "Danas su jedna od vodećih svjetskih tvrtki u svemirskoj tehnologiji. Vi ste prava europska priča o uspjehu", rekla je.

Posebno se osvrnula na Kinu i upozorila da je trgovinski deficit EU-a s tom zemljom dosegnuo milijardu eura dnevno i da je sada na "kritičnoj točki". "Neki kažu da nam prijeti drugi 'kineski šok', ali on je već tu. To se vidi u našim zajednicama i tvornicama diljem Unije. Dovodi do deindustrijalizacije u samom industrijskom srcu Europe. To je neodrživo", izjavila je von der Leyen. Najavila je da će EU "iskoristiti sve dostupne alate kako bi uravnotežila te odnose" i naglasila potrebu za diversifikacijom u nabavi kritičnih sirovina.

Reforma energetike
Govorila je i o potrebi za reformom europskog energetskog tržišta. Istaknula je da "Europa ne može ostati industrijska sila ako su njezine cijene energije strukturno previsoke". Navela je da se Unija uspješno okrenula vlastitim, čišćim izvorima energije nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali je i dalje "skupo platila cijenu" kasnijeg zatvaranja Hormuškog tjesnaca.

"Moramo dodatno uložiti u našu pristupačnu i domaću čistu energiju. Bilo da je riječ o obnovljivim izvorima ili nuklearnoj energiji, biometanu ili drugima. Tehnološki neutralno. Ali ti nam izvori moraju osigurati neovisnost i smanjiti cijene energije", rekla je.

Poručila je da se Europa mora elektrificirati kako bi smanjila troškove uvoza fosilnih goriva i ubrzati razvoj mrežnih priključaka za brojne kapacitete obnovljivih izvora koji čekaju na priključenje.

O umjetnoj inteligenciji
Osvrćući se na pitanje umjetne inteligencije, Von der Leyen je naglasila kako je stav Europe jasan: cilj je u potpunosti iskoristiti ovu tehnologiju za unapređenje društva, kvalitete života i produktivnosti, ali uz potpunu svijest o masovnim rizicima koje donosi njezina primjena.

Istaknula je da razvojem naprednijih modela ti rizici postaju sve izraženiji te je citirala izjave čelnika vodećih tehnoloških tvrtki koji sami pozivaju na usporavanje razvoja samorekurzivnih modela kako bi se uskladio tempo napretka. "Ako su kreatori te tehnologije jasni u svojim upozorenjima, onda moramo biti i mi", poručila je.

Prema njezinim riječima, Europa može preuzeti vodstvo u primjeni AI-ja u stvarnim scenarijima, od tvorničkih pogona i bolničkih odjela do precizne poljoprivrede i autonomne vožnje, jer se upravo u tome krije najveća vrijednost i europska prednost.

 
Zaključila je kako Unija želi AI koji stvara više vrijednosti i odgovornosti uz manju potrošnju energije i niže troškove, no prije svega želi umjetnu inteligenciju pod ljudskim upravljanjem, što je nazvala samom suštinom europskog pristupa.

Kritika Trumpove politike
Govoreći o trgovini i međunarodnim odnosima, Von der Leyen je istaknula da se u eri prekretnica europski prosperitet i sigurnost ne mogu graditi samo kod kuće, pri čemu se osvrnula na nove trgovinske sporazume s Australijom, Indijom, blokom Mercosur, Meksikom i Indonezijom.

U poruci koja se jasno iščitava kao kritika politici Donalda Trumpa, naglasila je da su ta partnerstva strateški izbor za Europu, ali i odgovor na raspad međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima. Poručila je da za neke odgovor leži u izolacionizmu i samostalnom djelovanju, no da to za Europu nije opcija.

Iako će EU uvijek predvoditi u obrani međunarodnog poretka, više se ne može oslanjati na to da je to jedini način za zaštitu vlastitih interesa niti pretpostavljati da će postojeća pravila ponuditi zaštitu od složenih prijetnji. Zbog toga, naglasila je, Unija mora hitno iznova osmisliti svoja partnerstva i izgraditi globalne koalicije za jačanje otpornosti i demokracije.

Pozvala Kanadu da postane pridruženi član EU, premijer Carney dobio ovacije
Ovogodišnji govor o stanju Unije pratio je i poseban gost, kanadski premijer Mark Carney. Njegov posjet događa se u trenutku kada Kanada teži jačanju veza s EU-om, posebno u području obrane, digitalne regulacije i trgovine, uslijed napetosti s SAD-om pod administracijom Donalda Trumpa. Carney će se također obratiti Europskom parlamentu sutra.

Otvarajući sjednicu, predsjednica parlamenta Roberta Metsola pozdravila je kanadskog premijera, koji je dobio dug i srdačan pljesak zastupnika.

Posebno je pozdravila prisutnost Carneya, nazvavši njegov dolazak simbolom trajnog prijateljstva dvaju naroda. Istaknula je da Europa i Kanada vjeruju u demokraciju i načelo da moć ne pripada najjačima, najbogatijima i najglasnijima, nego svima, kao i u slobodu demokratskih društava da sama biraju s kime će surađivati.

Najavila je da EU želi podići partnerstvo s Kanadom na najvišu moguću razinu te da će zajedno raditi na otvaranju vrata Kanadi da postane prva pridružena članica Europske unije. Poručila je kako ovo nije partnerstvo usmjereno protiv bilo koga, nego partnerstvo za zajedničku snagu, a njezin je prijedlog ispraćen stajaćim ovacijama.

Prijedlog jačanja sigurnosti i obrane u EU po uzoru na NATO
Von der Leyen je poručila kako nema mjesta nikakvoj sumnji da će Europa braniti svaki četvorni metar svoga teritorija te je pozvala na zajedničku obranu. Izrazila je čvrstu podršku Ukrajini i obećala nastavak pomoći.

Upozorila je na sve veće prijetnje na europskom tlu i jačanje ruske agresije, podsjetivši na nedavne sigurnosne incidente u Litvi, Danskoj i Poljskoj. Naglasila je da je riječ o napadima vojne razine koje izvode ruski operativci, što ne predstavlja udar samo na jednu državu članicu, nego na Uniju u cjelini. "Hibridne prijetnje od kibernetičke sabotaže i podmetanja požara do upada dronova postaju sve učestalije i opasnije", rekla je.

Zaključila je kako europski sustav pripravnosti mora pretrpjeti temeljite promjene jer je stvoren za neko drugo vrijeme. Zbog toga predlaže izradu europskog protokola za odgovor na hibridne prijetnje tik ispod praga oružane agresije, kao i uvođenje "protokola za izvanredne sigurnosne situacije" po uzoru na Članak 4. NATO-a.

Taj bi mehanizam omogućio da se na zahtjev jedne ugrožene članice odmah okupe sve ostale kako bi koordinirale europski odgovor, odvratile daljnju eskalaciju i ublažile posljedice. U sklopu toga pozvala je i na službeno osnivanje Europskog vijeća za sigurnost.

Novi plan za migracije
Von der Leyen se dotaknula osjetljivog pitanja migracija, pri čemu se osvrnula i na nedavnu krizu u Ceuti. Upozorila je da "ranjive ljude iskorištavaju bezobzirni trgovci i krijumčari, ali i naši protivnici", te je poslala izravnu poruku podrške Madridu: "Granica Ceute je europska granica, jer Ceuta je Španjolska i Ceuta je Europa i Europa će biti uz vas." Naglasila je da se postojeći Pakt o migracijama i azilu mora u potpunosti provesti, no i da su Uniji potrebna nova pravila za izvanredne situacije, "posebno u scenarijima kada se masovni pokreti ljudi organiziraju i koriste kao oružje".

Zbog toga je najavila novi instrument za izvanredni odgovor: "Predložit ćemo novi europski instrument za odgovor u kriznim situacijama. Aktivirat će se samo pod strogo definiranim kriterijima, a u tim će slučajevima omogućiti vremenski ograničenu i strogo definiranu fleksibilnost standardnih procedura."

Govoreći o kontroli granica i jačanju agencije Frontex, poruka je, tvrdi, sasvim jasna: "Uvijek ćemo poštovati naše vrijednosti i temeljna prava, ali nikada nećemo raditi kompromise oko zaštite naših granica jer smo mi Europljani ti koji odlučujemo tko dolazi u našu Uniju i pod kojim uvjetima."

Kritika Izraela
Osvrćući se na situaciju na Bliskom istoku i u Pojasu Gaze, Von der Leyen je istaknula da su "duboka patnja u Gazi i nekontrolirano nasilje doseljenika na Zapadnoj obali duboko potresli Europljane", a odluku izraelske vlade o nastavku ilegalnog projekta izgradnje naselja E1 nazvala je "neprihvatljivom".

Priznala je pritom i duboke podjele unutar same Unije po tom pitanju. "Za mnoge Europljane bolno je što države članice nisu uspjele prikupiti potrebnu većinu za jedinstven odgovor. Neke države članice idu same naprijed, dok druge to razmatraju. Kada je Europa podijeljena, ona ne može promijeniti tijek događaja", iskrena je bila šefica Komisije.

Zaključila je navodeći kako Europa i dalje predvodi u pružanju pomoći Palestincima te podvukla: "Europa podržava pravo Izraela na samoobranu, no i palestinski narod ima jednako pravo živjeti u sigurnosti i dostojanstvu. Uloga je Europe da održi živim plamen rješenja s dvjema državama."

Pohvalila Mađare koji su se "vratili gdje im je mjesto"
Govoreći o izazovima s kojima se suočava politički sustav Unije, Von der Leyen je dramatično upozorila da je "europska demokracija ugrožena", istaknuvši da "dezinformacije i vanjsko uplitanje nastoje posijati podjele te narušiti povjerenje u naše demokratsko tkivo i slobodne medije". Međutim, šefica Komisije naglasila je da opasnost ne dolazi samo izvana, jer se Europa istovremeno bori i s "rastom antidemokratskih i protueuropskih snaga" unutar vlastitih granica.

Unatoč mračnim prognozama, poručila je da "ništa nije neizbježno", navodeći nedavni politički preokret u Mađarskoj — gdje je nakon 16 godina vlasti Viktora Orbána na čelo države došla proeuropska vlada Pétera Magyara, kao krunski dokaz da se trendovi mogu promijeniti. "12. travnja ostat će nam u sjećanju još jako dugo", izjavila je osvrćući se na mađarske izbore, te dodala: "Mađarski narod uzeo je svoju budućnost u svoje ruke. Odabrali su demokraciju. Odabrali su Europu. Vratili su Mađarsku tamo gdje joj je i mjesto u samo srce Europske unije."

Istaknula je kako su se godine nazadovanja konačno počele preokretati te da se borba protiv korupcije i zarobljavanja države znatno ubrzala. "Zabilježen je stvaran napredak u pogledu temeljnih prava i akademskih sloboda, što je omogućilo deblokadu milijardi eura investicija za Mađarsku. Naravno, pred nama je još mnogo posla, ali ovo pokazuje da se predani rad isplaćuje", zaključila je Von der Leyen.

"Nemojmo zaboraviti temelje EU"
Osvrćući se na same temelje Europske unije, Von der Leyen je podsjetila na "moćno obećanje" koje datira još od njezina osnutka, pozvavši nove generacije da "ponovno otkriju sposobnost razmišljanja na europski način".

Najavila je da će EU, nadahnuta vlastitim podrijetlom, osnovati novi "Kongres za Europu" koji će okupiti "briljantne umove iz cijele naše Unije i s našeg kontinenta" kako bi "inspirirali novu generaciju Europljana".

"Nikada ne bismo smjeli zaboraviti temelje naše Unije, Europljane ujedinjene da iskuju zajedničku sudbinu, sudbinu mira i prosperiteta, demokracije i slobode. Nikada nisu zapisali kamo će ta sudbina na koncu voditi, ali svaka je generacija gradila na temeljima svojih prethodnika. Korak po korak, ciglu po ciglu. Naravno, nesavršenosti su naša raznolikost, a naše razlike ostaju. No upravo to je ono što čini Europu, našu Europu i naš zajednički dom", zaključila je Von der Leyen na kraju govora, piše index.