Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić optužio je ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Elmedina Konakovića da je "de facto pozvao na njegovo ubojstvo" nakon što ga je pozvao da posjeti Memorijalni centar Srebrenica - Potočari.

"Hvala mu na pozivu da budem ubijen. Ako se na to odazovem, znajte da je za moje ubistvo kriv Elmedin Konaković", rekao je Vučić gostujući na TV Happy te dodao kako je Konaković to izjavio "zbog nervoze koja vlada u BiH nakon rezultata glasanja u Općoj skupštini UN-a o Rezoluciji o genocidu Srebrenici".

Vučić je podsjetio da je tokom posjeta Potočarima 2015. godine "pognuo glavu pred spomenikom", ali ne i "pred kamenicama i flašama" kada su ga, tvrdi Vučić "pokušali ubiti".

Tokom komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici 11. jula 2015. Vučića je napalo nekoliko osoba gađajući ga kamenjem i flašama, nakon čega je napustio komemoraciju.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković pozvao je u ponedjeljak srbijanskog predsjednika u New York na Opću skupštinu UN-a 11. jula odnosno na prvo obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici te i u Potočare gdje je Vučiću zagarantovana sigurnost.

"Da tamo odemo da se poklonimo žrtvama ovog stradanja. Da odemo zajedno, ako hoće, u Sarajevu na Kazane, gdje su civilne srpske žrtve. Da odemo zajedno u Jasenovac. I ako se tako budemo ponašali na tom polju, stvaramo pretpostavke da se fokusiramo na ono što nam je važno", rekao je Konaković u izjavi za N1.

Opća skupština UN-a usvojila je rezoluciju kojom se 11. jula proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici te osuđuje negiranje genocida i veličanje osuđenika za ratne zločine.

Tog su datuma 1995. pripadnici vojske i policije bosanskih Srba, pod zapovjedništvom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, okupirale srebreničku enklavu koja je bila pod zaštitom UN-a i započeli masovne likvidacije bošnjačkih muškaraca i dječaka. Za manje od sedam dana ubili su ih više od osam hiljada.

Za neobavezujuću rezoluciju su glasale 84 od 193 države članice UN-a, protiv je bilo 19 i suzdržano 68, uglavnom uz obrazloženje da nije bilo potrebnog konsenzusa.

Iako tekst rezolucije nigdje ne osuđuje Srbiju ili Srbe i ne nameće im kolektivnu krivnju za genocid, Srbija joj se žestoko protivi i provodila je pojačane diplomatske aktivnosti kako bi rezolucija bila odbijena, prenosi Fena.