Piše: Dragan Bradvica

Mnoge stvari i pojave koje su nezamislive u današnjoj Europi, koja svakako nije onakva kakva je bila prije dvadesetak godina, u Bosni i Hercegovini su surova stvarnost.

I bez obzira što nas sve to drži prikovane za dno najsiromašnijeg dijela kontinenta, bh. političke (kvazi)elite i dalje žitelje uvjeravaju kako nigdje nije bolje živjeti nego u BiH, a što je još tužnije mnogi u to i vjeruju.

Prema bh. paradigmi reklo bi se kako BiH radi sve što treba, a da SAD, EU, Japan, Kina, Južna Koreja, Australija… trebaju učiti od nas.

Jedna od stvari koja je toliko nezamisliva u današnje informacijsko doba u kojem je tehnologija napredovala do neslućenih razmjera jeste da postoji europska država u kojoj gotovo 40 posto domaćinstava nema pristup računalu. A, nažalost, postoji.

Domaćinstva

Podaci Agencije za statistiku BiH za 2022. godinu pokazuju kako 61,3 posto domaćinstava imaju pristup računaru, dok ih 38,7 posto nemaju pristup računaru. Zastupljenost računala u domaćinstvima varira zavisno o tipu naselja. U urbanim sredinama 65,7 posto domaćinstava ima pristup računaru u ostalim dijelovima 57,7 posto.

- Jaz u pristupu domaćinstava računaru vidljiv je u strukturi domaćinstava po mjesečnom dohotku. Pristup računaru većinom imaju domaćinstava sa mjesečnim primanjima većim od 1.500 maraka (79 posto), odnosno prihodima većim od 2.500 maraka (89 posto), dok udio domaćinstava sa primanjima do 1.000 maraka iznosi svega 33,4 posto, navodi se.

Nažalost, slična je stvar i kod pristupa internetu - 75,9 posto domaćinstava imaju pristup internetu, dok ih 23,9 posto nemaju pristup internetu (čak ih se 0,2 posto izjasnilo kako ne znaju imaju li pristup internetu).

I internet priključak u domaćinstvima varira zavisno o tipu naselja pa u gradskim sredinama 79,0 posto domaćinstava ima internet priključak u ostalim sredinama 73,5 posto.

- Jaz u pristupu domaćinstava internetu vidljiv je u strukturi domaćinstava po mjesečnom dohotku. Pristup internetu većinom imaju domaćinstva sa mjesečnim primanjima većim od 1.000 maraka (93,9 posto), 1.500 maraka (98,3 posto), odnosno prihodima većim od 2.500 maraka (99,9 posto), dok udio domaćinstava sa primanjima do 1.000 maraka iznosi 62,1 posto, stoji u rezultatima istraživanja.

Korištenje interneta

Još otužnija slika propale države jeste pojedinačno korištenje interneta. Naime, 78,7 posto osoba koristilo internet u posljednja tri mjeseca, 0,6 posto ispitanika koristilo je internet prije više od tri mjeseca, a 2,1 posto prije više od godinu dana. Ispitanici koji nikad nisu koristili internet je 18,5 posto.

Ispitanici koji su koristili internet tokom posljednja tri mjeseca, internet su u velikoj mjeri koristili za telefoniranje preko interneta, video pozivi (93,6 posto), slanje online poruka preko Skypa, Messengera, WhatsAppa, Vibera, itd. (84,5 posto), čitanje online novina, časopisa (70,2 posto), učešće na društvenim mrežama, kao što su Facebook i Twitter (70,6 posto).

Pretraživanje informacija o zdravlju (npr. rane, bolesti, ishrana, poboljšanje zdravlja i sl.) (55,5 posto), pronalaženje informacija o proizvodima i uslugama (75,7 posto), značajan broj ispitanika koristili su internet za slanje / primanje elektronske pošte (e-mail) (49,8 posto).