Iako kažu da ovaj put tema Ukrajine nije dominirala na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, ipak je bila itekako primjetna, a gostovao je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Dogovoreno je da se u Švicarskoj uskoro održi mirovna konferencija, ali problem je što tamo ne bi bilo Rusije čijih predstavnika prvi put nije bilo ni u Davosu, kao ni Kineza koje Kijev želi uključiti u mirovni proces, piše Jutarnji list.

"Kina igra veliku ulogu u svijetu, stvarno bismo željeli da bude uključena u mirovnu formulu i summit", rekao je Zelenski nakon sastanka sa švicarskom predsjednicom Violom Amherd. No iako je na skupu Zelenski dobio "aklamativnu podršku u borbi protiv ruskih osvajača", na davoskim panelima osjetilo se da Zapad, kako piše The New York Times (NYT), sve više poziva na "diplomatsko rješenje rata".

Ali, je li to lako učiniti, a pogotovo dostići? Naime, zbog vlastitih, prije svega ekonomskih, problema i Bruxelles i SAD sada više govore da se Ukrajina posveti obrani, a ne napadu. Politika koja je nakon (ne)očekivano uspješnog i hrabrog ukrajinskog otpora bila dominantna u prvoj godini rata, a to je "poraz Putina", uoči druge godišnjice rata promijenila se u "Ukrajina ne smije izgubiti" ili kako je to još pred kraj 2023. godine definirao Berlin - "pomagati (tijekom 2024. godine) taman toliko da Ukrajina ne bude poražena".

Došlo je do određenog zamora na Zapadu, ne treba zaboraviti kako postoje signali da je i rusko stanovništvo zasićeno ratom, a jedan od glavnih razloga za promjenu stava jest to što će ova godina proći u znaku predsjedničkih izbora. Ukrajina bi zbog stava dijela republikanaca, ali i mogućnosti povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću mogla biti "kolateralna žrtva" te kampanje.

Deset prihvatljivih točaka

Ukrajina je i u Davosu definirala deset točaka koje bi im bile prihvatljive da okončaju rat, među kojima su članstvo u NATO-u, jamstvo sigurnosti, sudski progon za ratne zločine te ruska reparacija za uništenu imovinu i infrastrukturu, ali i da Rusija mora povući svoju vojsku s cjelokupnog područja Ukrajine te priznati njezin teritorijalni suverenitet i stanje kakvo je bilo 1991. godine kada su se raspadom SSSR-a Ukrajina i Rusija osamostalile. Upravo je ta posljednja točka Rusima potpuno neprihvatljiva.

Prorežimska moskovska Izvestija i agencija RIA novosti bez uvijanja pišu kako su sve točke diskutabilne i iluzorne, a posebno ova - "posve neprihvatljiva" za Moskvu. Konačno, i sam ruski predsjednik Vladimir Putin je u odgovoru na Davos nedvosmisleno rekao da se Rusija neće odreći zauzetog područja koje je "realizirala u posljednjih godinu i pol" te da svi ciljevi tzv. specijalne vojne operacije ostaju na snazi, a to je, ponovimo, potpuna kontrola i političko-kulturološka rusifikacija Ukrajine, odnosno njezina "bjelorusizacija".

A za najavljenu "mirovnu konferenciju" u Švicarskoj ruski prokremaljski mediji kažu da je to bez Rusije - "nesoljena juha". I švicarski ministar vanjskih poslova Ignazio Cassis rekao je da treba naći način da se Rusija uključi u mirovni proces i summit. Doduše uopće nije jasno bi li Rusija uopće htjela sudjelovati na toj konferenciji.

Čega se Zelenski najviše pribojava

No, ono što je iz istupa Volodimira Zelenskog u Davosu jasno jest da se on najviše pribojava da ne dođe do zamrzavanja sukoba te pokušava objasniti zapadnim saveznicima da je to vrlo loša strategija i odluka ako ga na to misle ili žele nagovoriti. "Zamrznuti sukob nije rješenje jer on ne znači završetak rata." Prema mišljenju Zelenskog, Putin želi "beskonačni i iscrpljujući rat", što mu samo ide naruku. "Putin je predator. On se neće zadovoljiti smrznutom hranom", izjavio je Zelenski na panelu u Davosu. I šef njegova ureda Andrij Jermak rekao je na marginama Davosa da Ukrajini nije potreban zamrznuti konflikt, nego "pravedni mir".

Zbog takvog stava Zapada ruska propaganda nastoji stvoriti dojam da je "sve već gotovo", da Zapad ostavlja Kijev na cjedilu te da je "pad" na vidiku. I ruski prokremaljski političar Aleksej Žuravljov kaže da je "Ukrajina apsolvirana" te maše prstom prema Poljskoj, baltičkim republikama, Finskoj i Švedskoj, a iz ruskih prorežimskih medija stižu prijetnje "obnovom sukoba na Balkanu". Dakle, Rusija šalje potpuno jasnu poruku što će biti ako im krene u Ukrajini, stoga bi ovo trebalo biti upozorenje Zapadu da Putin i njegova kremaljska kamarila neće i ne misle stati u slučaju pobjede te da ih "mrvice" - dvadesetak posto ukrajinskog teritorija - neće zadovoljiti i ne skrivaju svoje daljnje osvajačke ambicije.

Podsjetimo samo na vrlo otvorene prijetnje Putina, Lavrova i Medvedeva Moldovi, Latviji, Gruziji, Poljskoj i Finskoj. Ukrajinski predsjednik zato je poručio da je "Putinov poraz nužan". "Konačno trebamo razbiti famu o tome da se globalno jedinstvo povlači pred mržnjom jednog čovjeka", rekao je Zelenski.

Podrška Amerike i Europske unije

Tijekom susreta sa Zelenskim u Davosu američki državni tajnik Antony Blinken govorio je o "odanosti SAD-a" podršci Ukrajini, a šefica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je "Ukrajini potrebna predvidiva financijska pomoć tijekom 2024. godine, ali i poslije" te najavila daljnju opskrbu naoružanjem u "borbi Ukrajine protiv agresije i oslobađanja okupiranih područja".

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg najavio je razgovor o Ukrajini na skorom summitu NATO-a u Washingtonu, daljnje isporuke protuzračnog oružja te jačanje sigurnosnih garancija iz deklaracije G7 "do stupanja Ukrajine u NATO". Sjevernoatlantski savez podržavat će Ukrajinu u obrambenom ratu protiv Rusije, izjavio je predsjednik Vojnog odbora NATO-a, nizozemski admiral Rob Bauer, otvarajući u srijedu, 17. siječnja, sastanak u Bruxellesu. Kako prenesi Deutsche Welle, Bauer je rekao da će "ishod ovog rata odrediti sudbinu svijeta".

Bauer smatra, piše DW, da rat Rusije protiv Ukrajine "nikada nije bio povezan sa stvarnom prijetnjom sigurnosti Rusiji, koja bi dolazila od Ukrajine ili NATO-a". "Ovo je rat zbog činjenice da se Rusija boji nečega mnogo snažnijeg od bilo kojeg fizičkog oružja na planetu: demokracije. Ako ljudi u Ukrajini mogu imati demokratska prava, onda će ih uskoro željeti imati i ljudi u Rusiji", zaključio je admiral Bauer.