Piše: Dragan Bradvica

Europska unija uskoro će obznaniti jasan ekonomski i investicioni plan za zemlje zapadnog Balkana koji bi trebao jačati ovdašnja gospodarstva te pomoći u usklađivanju naših tržišta s onima u EU te barem početi smanjivati ogroman jaz u pogledu ekonomskog razvoja između zapadnog Balkana i EU.

Ovo je jasno ponovio i Olivér Várhelyi, europski povjerenik za politiku susjedstva i proširenje, govoreći panelu Fondacije Konrad Adenauer u Berlinu. Nažalost po Bosnu i Hercegovini i ovaj put su poimenice spomenuti uspjesi Sjeverne Makedonije i Albanije, nastavak pregovora Srbije i Kosova, Crna Gora je ionako otvorila sva poglavlja a jedino koga nema u govoru jeste 'bolesnik BiH'. A i zašto bi bili – sve što od nas traži EU naši vlastodršci su popljuvali i radili sve kontra toga, politička situacija je ista posljednjih 20 godina a to znači da imamo samo krize i neka kraća razdoblja kakve, takve stabilnosti, korupcija i kriminal nikada nisu bili na većoj razini. I nakon svega toga imaju srama kazati da se od BiH previše očekuje?!

Zajedničko tržište

Bilo kako bilo, u svom govoru Várhelyi je kazao kako je zapadni Balkan 'srce Europe' te da Unija bez ove regije neće imati nužnu sigurnost a moguće niti prosperitet kakav bi imala s ovim zemljama u svom društvu. Naveo je i tri stupa na kojima je radila Europska komisija: prvi je bila nova metodologija proširenja, drugi 'zeleno svjetlo' za pregovore Sjeverne Makedonije i Albanije a treći spomenuti ekonomski i investicijski plan.

- Ogroman je jaz u pogledu ekonomskog razvoja između zapadnog Balkana i EU. Što brže zatvorimo tu prazninu, brže počinjemo stvarati otporne, jake tržišne ekonomije za ljude i zemlje, brže će se oni moći integrirati i brzi dugoročni mir i stabilnost mogu se stvoriti u regiji. Moramo povećati svoja ulaganja i pomoći u smanjenju jaza u ekonomskom razvoju. Stoga bi se ovaj novi ekonomski i investicioni plan trebao koncentrirati na vodeća područja i projekte koji će izravno stvoriti dugoročni rast i prijeko potrebna radna mjesta – prometna i energetska povezanost, 'Zeleni sporazum' i digitalna transformacija, uključujući osnovnu infrastrukturu digitalne mreže koja nedostaje u regiji. Bez njih je nemoguće razviti konkurentnu ekonomiju, mišljenja je Várhelyi.

Govorio je i o koherentnom regionalnom tržištu, temeljenom na pravilima i standardima EU-a, koje bi omogućilo ulaganje u regiju i dobro integrirano s jedinstvenim tržištem EU-a. Kako bi iskoristila one mogućnosti regija mora uložiti znatne napore. Naveo je i konkretne primjere – trenutno kamioni svake godine provedu 28 milijuna sati čekajući na granicama, to regiju košta jedan posto BDP-a i podriva blagodati nove cestovne infrastrukture koju financira EU.

- Izgradnja zajedničkog tržišta od 18 milijuna ljudi, koje funkcionira na temelju pravila EU-a, moglo bi promijeniti zemlju zapadnog Balkana i donijeti korist i regiji i EU-u.Moramo zajedno razmotriti koje konkretne mjere možemo poduzeti za pokretanje ulaganja na zapadnom Balkanu kako bismo poboljšali pristup jedinstvenom tržištu EU-a, stvorili radna mjesta i poduzetničke mogućnosti, poboljšali poslovnu i investicijsku klimu i zaustavili odljev mozgova iz regije, poručio je Várhelyi.

Četiri principa

Nadalje, tvrdi kako će plan  odražavati elemente 'otvorene strateške autonomije', što je prioritet njemačkog predsjedanja, koji snažno naglašava 'tehnološku autonomiju'. Sve to, kako nastavlja, vrlo je važan aspekt u kontekstu rekonfiguracije globalnih 'valuechains'. Jasno je naveo kako ova regija ima ogroman potencijal da postane investicijsko središte za europske tvrtke koje pokušavaju presjeći svoje 'valuechains', a EU mora pomoći zapadnom Balkanu da se razvije u takvo nešto.

Nije zaboravio i nužnost poboljšanja dobro susjedskih odnosa na putu ka EU kako i pojašnjavajući četiri principa nove strategije proširenja – vjerodostojnost, političko vodstvo, predvidljivost i dinamičnost.

- Vjerodostojnost podrazumijeva da zemlje koje žele postati članice morati izvršiti reforme, kao što su i obećale, na vjerodostojan način, da reforme nisu samo riječi na papiru, već provodi i provodi u stvarnom životu. To je način za povećanje vjerodostojnosti u našim državama članicama. Također smo morali ojačati vlastiti kredibilitet: ako naši partneri isporučuju, moramo i mi isporučiti. Kada je u pitanju dinamičnost, oni koji brže isporučuju reforme i koji su u stanju provesti sve zakonodavne reforme na otvaranju klastera poglavlja, te ukoliko postoji provedba zakonodavnih reformi i prije otvaranja klastera, mi se obvezujemo da ćemo pregovore o poglavljima zatvoriti u roku od godinu dana. Ovo je velika promjena u odnosu na prijašnju praksu u kojoj poglavlja ostaju otvorena pet do sedam godina bez puno napretka. Predvidljivost znači da kad neka zemlja napravi pomak i napredak mi ćemo isporučiti ono što se zahtjeva od EU. Svojim smo partnerima jasno stavili do znanja da ćemo, kad se ispune uvjeti, isporučiti; ako uvjeti nisu ispunjeni, ne isporučujemo. To također znači da moramo razjasniti što se očekuje, učiniti kriterije dodirljivijima i vidljivijima, mjerljivijima više nego prije, pojašnjava Várhelyi.

Također, uvažili su i primjedbe da je cijeli proces bio previše tehnički i da se izgubila političnost pa se uvelike radi na vraćanju fokusa na političnost i političko vodstvo.