Bosna i Hercegovina na opće izbore 4. listopada izlazi u trenutku kada je dosadašnji zapadni konsenzus o zemlji praktično slomljen, a Njemačka i Europska unija trebale bi se pripremiti za znatno veću ulogu nakon izbora, ocjenjuje Njemačko društvo za vanjsku politiku (DGAP) u novoj analizi objavljenoj pred izbore. Autori analize Milan Nič i Nikola Xaviereff upozoravaju da se izbori održavaju usred produžene institucionalne krize i bez stalnog međunarodnog izaslanika, nakon odlaska Christiana Schmidta s mjesta visokog predstavnika.

Američki i europski pristup

Prema njihovoj ocjeni, diplomatski zastoj između europskih i američkih partnera BiH doveo je do slabljenja zapadnog konsenzusa koji je desetljećima bio jedna od osnova međunarodnog nadzora nad provođenjem Daytonskog mirovnog sporazuma.

DGAP posebno ukazuje na promjenu američkog pristupa zapadnom Balkanu tokom drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa. Autori smatraju da je američka politika sve snažnije usmjerena prema ekonomskim i investicijskim interesima, dok su izgradnja institucija, poslijeratno pomirenje i podrška procesu europskih integracija izgubili raniji značaj u američkom angažmanu u BiH.

U analizi se navodi i da je nakon Schmidtovog odlaska postignuto samo privremeno rješenje imenovanjem zamjenika visokog predstavnika Louisa Crishocka za vršitelja dužnosti visokog predstavnika, dok dogovor o trajnom rješenju nije postignut. Autori smatraju kako će upravo razdoblje poslije izbora predstavljati ozbiljan test međunarodnog pristupa BiH. Kao ključna pitanja izdvajaju mogućnost EU da razvije vlastiti pristup u okolnostima promijenjene američke politike, sposobnost dejtonskog sustava da zadrži svoju funkciju u slučaju novih blokada te moguće regionalne posljedice dublje političke krize u BiH. Posebno upozoravaju na moguće probleme prilikom formiranja vlasti nakon izbora.

- Uoči Općih izbora 4. listopada ozbiljni unutrašnji izazovi dejtonskom ustavnom okviru se gomilaju, dok je zapadni konsenzus koji stoji iza njegovog provođenja oslabljen, navodi se u analizi.

Europski put

DGAP ocjenjuje da bi eventualna dugotrajna postizborna blokada ovaj put nastupila u znatno drugačijim međunarodnim okolnostima, uz neizvjesnost u vezi s budućom ulogom OHR-a i mogućnošću korištenja bonskih ovlaštenja. 

Autori se posebno bave i europskim putem BiH. Podsjećaju da država još mora provesti reforme koje se odnose na pravosuđe na državnoj razini i imenovati glavnog pregovarača s EU, a smatraju da će za takve poteze biti potreban kontinuiran diplomatski pritisak europskih prijestolnica.

U analizi se značajan prostor posvećuje i novim izbornim tehnologijama. DGAP navodi da će elektronska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića smanjiti prostor za izborne prevare i omogućiti transparentnije brojanje glasova.

Njemačkom i europskom angažmanu nakon izbora DGAP pridaje posebno značenje. Autori smatraju da u institucijama EU i među državama članicama trenutno nema dovoljno političke pažnje posvećene BiH niti dovoljno osjećaja hitnosti u pripremama za razdoblje nakon 4. listopada. Zbog toga predlažu da Njemačka pokrene ubrzanu inicijativu u Bruxellesu, uključujući razgovore među ključnim državama EU o novom diplomatskom pristupu prema BiH. U slučaju političkih aktera koji blokiraju funkcioniranje državnih institucija ili doprinose destabilizaciji zemlje, autori navode i mogućnost razmatranja ciljanih sankcija EU.

- Nitko ne bi trebao zaboraviti da BiH ostaje ključna točka regionalne stabilnosti i europske sigurnosti te da je njen dejtonski okvir jedan od centralnih stupova postjugoslavenskog poretka na zapadnom Balkanu, zaključuju autori DGAP-ove analize.