Piše: V. S. Herceg 

mostar@dnevni-list.ba

Dvije nevladine organizacije u ponedjeljak su izašle s otvorenim neslaganjem izmjenama Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji kojima bi se izgradnja i upravljanje bh dijelom plinovoda povjerila američkoj tvrtki AAFS, povezanoj s administracijom Donalda Trumpa. Iz ovih nevladinih organizacija navode kako predložene zakonske izmjene nisu u interesu BiH i kako se ne smiju usvojiti po hitnom postupku.

Aarhus centar u BiH i CEE Bankwatch Network zatražili su povlačenje prijedloga zakona iz hitne procedure u Parlamentu FBiH, upozoravajući da zakon šteti interesima građana i omogućava netransparentnu dodjelu projekta privatnom investitoru bez iskustva, bez studije izvedivosti i natječaja.

Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Network naglašava kako “Vlada FBiH do danas nije izašla s izračunom koliko bi ‘plinofikacija’ FBiH mogla koštati građane, niti zašto se federalna tvrtka BH Gas zamjenjuje s privatnim investitorom koji je tek nedavno osnovao tvrtku za potrebe ovog posla i nema nikakvog iskustva u radu s izgradnjom plinske infrastrukture”.

Bankwatch Network i AArhus centar: Prijedlog zakona neustavan 

“Analizom predloženih izmjena Zakona FBiH o priključenju na južni plin, cjevovodu koji se planira dovesti plin iz hrvatskog LNG terminala Krk u BiH – izmjene su podnesene u hitnom postupku, ali naša analiza otkriva da sadrži velike promjene koje bi prekršile nekoliko zakona, masovno povećale troškove projekta i prepustile ključne odluke netransparentnim pregovorima između vlade Federacije i predloženog investitora, AAFS-a. Tvrtku predstavljaju bliski suradnici Donalda Trumpa, a njezina prava vlasništva ostaju nepoznata javnosti. Osnovana je u studenom 2025. i nema iskustva u relevantnim sektorima, što je podiglo crvene zastave na rizike od korupcije”, navodi se.

“Radi se o prijedlogu Zakona koji nije u skladu s Ustavom BiH, Ustavom FBiH, pravnom stečevinom EU, kao ni zakonima BiH i FBiH, te ga je Vlada FBiH dužna povući zbog zaštite javnog interesa”, izjavila je Nina Kreševljaković iz Aarhus Centra. 

Po njezinim riječima, “u ovom Zakonu ključna prava i obveze investitora ostaju nedefinirane i prepuštene naknadnim dogovorima između Vlade FBiH i privatne tvrtke, što predstavlja ozbiljan pravni i financijski rizik za FBiH”.

“Beskičmenjaci koji upravljaju našom državom se ponašaju kao vazali diktatora sa zapada i prepuštaju energetski suverenitet BiH u ruke privatne tvrtke koju su uspostavili Trumpovi trabanti i koja je pod izravnim nadzorom dokazano nepredvidive Trumpove desničarske administracije”, rekao je u vrlo oštroj izjavi Denis Žiško iz Aarhus centra.

Pitanja koja traže odgovore

"Smatramo da je prije donošenja odluke o kapitalnom energetskom projektu poput plinovoda Južne interkonekcije potrebno donijeti Energetsku strategiju za FBiH i izraditi studiju izvodljivosti koja bi pokazala je li ovakav plinovod uopće potreban FBiH u trenutku kad se Europa strateški odmiče od ovisnosti o plinu. Kao minimum tražimo da se ovaj Prijedlog Zakona uputi u redovitu proceduru i da se o njegovom sadržaju omogući široka javna rasprava. U slučaju da se ovaj prijedlog Zakona usvoji, ovlašteni pokretači su dužni, a zbog zaštite interesa BiH i FBiH, podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred ustavnim sudovima BiH", navode iz CEE Bankwatch Network, koji su u devet točaka obrazložili zašto ne podržavaju ovaj zakon.

Ovih devet obrazloženih točaka za koje iz CEE Bankwatch Networka smatraju kako su nepravilnosti koje se ne mogu dozvoliti su: Nezakonito odstupanje od primjene Zakona o koncesijama FBiH; izravan dogovor s anonimnom tvrtkom bez iskustva u sličnim poslovima što podiže razinu rizika o korupcije; Prijedlog zakona ne određuje prava i obveze investitora; Prijedlogom zakona se produžuje trasa plinovoda čime ukupni trošak izgradnje prelazi 260 milijuna eura koje će na kraju platiti građani FBiH; Vlada FBiH preuzima nove obveze za BH Gas koje mogu imati pravne i financijske posljedice; Odredba o vlasništvu premašuje poentu, vjerojatno je neustavna i nezakonita, a ni dosada ne znamo tko je vlasnik tvrtke; Privatna tvrtka ne plaća naknadu za ekspropisanu nekretninu u FViH, kantonima, gradovima, općinama, poduzećima ili javnim ustanovama; Okolišna dozvola može vrijediti 100 godina i, na koncu, zaključuje se kako zakon ne smije biti usvojen po hitnom postupku.

Ekskluzivno pravo na energetsku sigurnost

Obrazloženja su više nego opravdana, iako se stječe dojam određene "regionalne pristranosti" jer se fokus stavlja isključivo na energetsku sigurnost i stabilnost Sarajeva i sarajevske regije, a koja je i sada osigurana opskrbom ruskog plina te, unatoč sankcijama koje je nametnula EU na ruski plin, i dalje se istim opskrbljuje. 

Međutim, ova analiza ne bi trebala imati i nagađanja poput "Južna interkonekcija neće igrati ulogu u energetskoj sigurnosti Federacije BiH jer, ako se izgradi ili će završiti kao propala investicija ili će povećati ovisnost o uvozu fosilnog goriva".

Također se ističe kako je "planirani kapacitet ovog plinovoda šest puta veći od trenutne potrošnje u BiH", ne uzimajući u obzir proizvodne pogone i gospodarske subjekte koji bi bili među najvećim potrošačima budućeg plinovoda.

Konstatira se kako "ovaj plinovod nije moguće izgraditi na vrijeme da se zamjeni uvoz ruskog plina" te kako je "realno da bi njegova izgradnja mogla trajati do 10 godina". Ipak, ova ocjena "realnosti roka izgradnje" ne mora biti 10 godina ukoliko se ubrzaju procesi.

"Vlada FBiH i druge nadležne institucije u FBiH trebaju hitno početi raditi na drugim rješenjima za trenutne potrošače plina u Federaciji, od kojih je najveći problem sustav daljinskog grijanja Sarajeva. Moguća rješenja su toplinske crpke, geotermalna energija i daljnja elektrifikacija, koja ne ovise ni od domaćih ni uvoznih fosilnih goriva", jedan je od obrazloženja koje neupitno pokazuje "ekskluzivno pravo" na energentsku sigurnost isključivo potrošača Sarajeva i sarajevskog područja, što je kršenje jednakih prava svih žitelja, konkretno u Federaciji BiH, na energetsku opskrbljenost, u ovom slučaju, plinom. 

Naime, iako Sarajevu, koje je i sada ima tu ekskluzivnost plinofikacije (ruskim plinom),  treba dati podršku u iznalaženju načina za dugoročnu energetsku opskrbljenost, trebaju li ostali žitelji FBiH „ostajati“ na peletu, ugljenu itd.?

Uzimajući u obzir samo Sarajevo, a dok se istodobno u jednom od obrazloženja kritizira Prijedlog zakona kojim se produžuje trasa plinovoda zbunjujuća je konstatacija kako "ukupni trošak izgradnje prelazi 260 milijuna eura koje će na kraju platiti građani FBiH". Logično je kako će produžavanjem trase plinovoda biti i veći troškovi, no te troškove plaćaju svi građani Federacije BiH, kao i oni do kojih će doći plin, kao i oni do kojih plin ne dolazi. 

Konkretno, radi se o produženju trase plinovoda - novi odvojak za Čapljinu, novi krak Tuzla-Kladanj, novi odvojak Donji Vakuf, čime ukupni trošak izgradnje prelazi 260 milijuna eura. No, opravdano pitanje je zašto se drugim žiteljima FBiH umanjuje pravo na energetsku sigurnost i plinofikaciju, dok taj ekskluzivitet imaju samo žitelji i gospodarski subjekti sarajevske regije? 

Parlament će uskoro razmatrati zakon

Predložene izmjene predviđaju da umjesto javnog BH-GAS-a posao u potpunosti preuzme američka tvrtka AAFS i da se BiH poveže na hrvatski plinski sustav i terminal LNG na Krku.

Parlament FBiH treba uskoro razmatrati zakon, a nakon toga slijedi procedura usuglašavanja međudržavnog sporazuma na razini BiH, te potpisivanje na samitu u Dubrovniku. Sastanak na vrhu Inicijative triju mora održava se krajem travnja u Dubrovniku, gdje se očekuju i predstavnici američke administracije.