Žene u Bosni i Hercegovini zarađuju oko 13 posto manje od muškaraca čak i kada se uzmu u obzir obrazovanje, dob, mjesto stanovanja i druge značajke zaposlenih. Pokazalo je to novo istraživanje predstavljeno u Sarajevu, koje upozorava da razlike u plaćama nisu povezane samo s kvalifikacijama, nego i sa širim ekonomskim i društvenim nejednakostima.

Rezultati su predstavljeni na događaju "Ekonomska ravnopravnost žena: od jednakih mogućnosti do vodstva", u organizaciji Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) i Agencije za ravnopravnost spolova BiH.

U sklopu događaja predstavljene su dvije publikacije koje se bave razlikama u plaćama, položajem žena na tržištu rada, mogućnostima profesionalnog napredovanja i ekonomskom sigurnošću.

Obrazovanje i iskustvo nisu jedini čimbenici

Profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu Adnan Efendić upozorio je da usporedba prosječnih plaća žena i muškaraca nije dovoljna za razumijevanje njihove ekonomske neravnopravnosti.

Prema njegovim riječima, potrebno je sagledati i okolnosti koje utječu na mogućnost zaposlenih da svoje obrazovanje, iskustvo i rad pretvore u odgovarajuća primanja i dugoročnu financijsku sigurnost.

Istraživanje pokazuje da razlika u plaćama od približno 13 posto ostaje prisutna i nakon statističkog uzimanja u obzir više osobnih i profesionalnih obilježja zaposlenih.

Žene preuzimaju veći dio neplaćenog rada
Jedna od važnih tema istraživanja je neplaćeni rad, osobito briga o članovima obitelji i obavljanje kućanskih poslova, koji u najvećoj mjeri padaju na žene.

Takve obveze mogu ograničiti mogućnosti zapošljavanja, rada na puno radno vrijeme i napredovanja u karijeri, iako njihov doprinos funkcioniranju kućanstava i društva često nije prepoznat u ekonomskim pokazateljima.

Profesorica Elicia Braunstein, glavna ekonomistica UNDP-ove inicijative Equanomics, istaknula je da ekonomske politike moraju uzeti u obzir neplaćeni rad i njegov utjecaj na položaj žena.

Upozorila je da veća opterećenost poslovima skrbi smanjuje mogućnosti žena za ostvarivanje ekonomske neovisnosti te da doprinos takvog rada treba prepoznati pri donošenju ekonomskih odluka.

Istraživanja trebaju dovesti do konkretnih promjena
Ravnateljica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić naglasila je kako nova istraživanja omogućuju preciznije utvrđivanje uzroka nejednakosti i pripremu mjera za njihovo smanjenje.

Posebno je istaknula važnost suradnje institucija, poslodavaca, akademske zajednice i organizacija civilnog društva kako bi žene imale ravnopravnije mogućnosti zapošljavanja, profesionalnog razvoja i sudjelovanja u donošenju odluka.

Veleposlanik Kraljevine Danske u BiH Åge Sandal Møller upozorio je da razlike u plaćama nisu samo pitanje visine primanja, nego odražavaju i prepreke s kojima se žene suočavaju tijekom karijere, uključujući pristup rukovodećim položajima.

Istraživanja su predstavljena u okviru Zajedničkog programa Akcelerator rodne ravnopravnosti, koji uz potporu Europske unije te vlada Danske i Švedske provode UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF.

Cilj programa je poboljšati ekonomski položaj žena i omogućiti primjenu rezultata istraživanja u donošenju institucionalnih i ekonomskih mjera.