Piše: D. Lukić

Žene u svijetu biznisa… Zanimljiva kombinacija, zar ne? Pravo je pitanje koliko su pripadnice ljepšeg spola u našoj zemlji zastupljenje u brojnim životnim oblastima, posebice u biznisu koji je kod nas tradicionalno “rezerviran” za muškarce.

Državni aparat koji je i ovdje zakazao donekle je doprinio manjku žena u gospodarstvu, međutim same žene ipak snose veću krivicu, jer u Bosni i Hercegovini i danas postoji pogrešno rezonovanje o tomu kako je nemoguće biti žena i uz to i uspješna, baveći se poslovima u oblasti gospodarstva.

Bez obzira na izrečeno, značajan je i broj pozitivnih primjera žena koje su uspješne u biznisima kojima se bave. Prema podacima nevladinih organizacija koje se bave unapređenjem ženskog poduzetništva, iako su na entitetskim razinama usvojeni akcijski planovi koji se bave ovom tematikom, žene u biznisu i dalje nailaze na poteškoće u radu, a zbog izostanka koordinacijskog tijela mogućnost umrežavanja je usporena.

Shodno uređenju koje podrazumijeva entitete, županije i općine, poslovne prilike su također drugačije, ali i način djelovanja poduzetnica. Dok u članstvu Federalnog udruženja poslodavaca one zauzimaju značajno mjesto, u Republici Srpskoj to nije slučaj, zbog čega je potrebno raditi na većoj afirmaciji.

Žene na ključnim pozicijama

Značaj ženskog poduzetništva posebno je prepoznala Europska unija koja kroz razne programe nastoji unaprijediti položaj žena. Još prije pet godina kreirana je Rezolucija Europskog parlamenta o vanjskim utjecajima koji otežavaju žensko poduzetništvo u Europi, s ciljem unapređenja ove oblasti, a države članice kontinuirano rade na poboljšanju prilika, odgovarajući izazovima i u vrijeme pandemije, koji su u znatnoj mjeri prisutni.

Zemlje članice Europske unije pokrenule su programe konkretne pomoći, što nije slučaj u Bosni i Hercegovini. Europska komisija, u sklopu programa uzajamnog učenja u području ravnopravnosti spolova, prošle godine pokrenula je seriju webinara o rodnim aspektima krize izazvane koronavirusom, a kako je istaknuto, tokom pandemije povećan je teret žena vezan za brigu zbog zatvaranja vrtića, škola, usluga za starije i osobe s invaliditetom.

Uloga žena u poduzetništvu u Bosni i Hercegovini tijekom posljednjih nekoliko godina dobila je na važnosti. Žene su danas na ključnim pozicijama u društvu – ponekad kao menadžerice, nekada kao promotorice startupa ili kao kratko rečeno - uspješne poduzetnice.

Promatrajući start-up zajednicu u Bosni i Hercegovini u 2020. godine, primijetili smo da je na sreću uspjela preživjeti prve udarce globalne krize izazvane COVID-om 19. Osim što je ovaj trend postao itekako zanimljiv, jako je važno napomenuti i kako je utjecaj žena sada izražen. Ovu smo tendenciju primijetili smo na nekoliko različitih područja.

Erni Šošević je osnivačica kompanije Bizbuk. Nakon što je osnovala tvrtku 2020., postala je uzor i pozitivan primjer ženskog poduzetništva u zemlji i šire. Osim poslovnog uspjeha, također pokušava donijeti novu vrijednost zajednici organiziranjem programa podrške samo za žene.

Zajedno s Alemom, okupila je skupinu osnivačica koje su se aktivno uključile u petotjedni program "Poslovno planiranje 2021" sa švicarskom stručnjakom za EP Barbarom Fischer kako bi poboljšale performanse tvrtke.

- Na ideju sam došla još prije četiri godine. Odlučila sa, testirati ideju jer država kod nas ne podržava inovacije i nažalost nemamo adrese na koje se možemo obratiti. Biznis ako ne donosi novac, onda i nije biznis. Još 2017. dobila sam podršku jedne softverske kompanije, kasnije mi je pomogla Vlada Švicarske i osnovala sam kompaniju. Danas zapošljavamo i sve ovo je zaista veliki izazov, kaže Šoševićeva.

Biti uspješna poduzetnica u IT sektoru prema njezinim riječima danas nije nemoguće. 

- Najveća prepreka je činjenica da sami sebe ograničavamo. Pitanja koja dobijam su trivijalna. Ako nešto ne probamo, onda nećemo ni znati kako je. Naše okruženje je tradicionalno i to je u stvari jedina kočnica. Ali i to se mijenja na bolje. Imamo dosta poduzetnica i imamo super primjere koji su pravi dokaz da se ipak može, dodaje.

Za poduzetništvo u IT sektoru bilo bi od velikog značaja da se start-upi izjednače s kompanijama. Današnje zakonsko uređenje je, kaže, otežavajuće.

- Mnogo žena i djevojaka se javljaju sa univerziteta ili sa start-up natjecanja, govoreći kako je problem to što su im u početku neophodna novčana sredstva koja sebi ne mogu priuštiti. Tržište, nažalost, ne prepoznaje ideju. Svaki početak je težak, a težak je također i kasniji put ako izostaje potpora institucija, navodi.

Upitali smo je na kraju i da li osjeća poteškoće u radu zbog toga što je žena.

- Ne doživljavam sebe kao neku izdvojenu kategoriju u odnosu na kolege. Ja sam poduzetnica, a odnos ljudi prema meni je onakav kakav mi je stav. Nisam drugačija i tako me i prihvataju. Tako se ponašam i tako ću se dalje ponašati, kazala je na kraju.

Partnerske organizacije u Bosni i Hercegovini uglavnom vode žene. Većina organizacija ima raznoliku strukturu, ali je ipak fascinantno vidjeti kako se broj žena na ključnim ulogama kontinuirano povećava. Na kraju 2020, pet izvanrednih dama nalazilo se na rukovodećim pozicijama u organizacijama koje podržavaju startup i poduzetništvo u Bosni i Hercegovini:

U HUB-u 387 ravnateljica je Jovana Musić. Ona je i suorganizatorica neovisnog okupljanja u Sarajevu i suosnivačica i direktorica ACADEMY387. U Zakladi 787 je Dajana Džindo - suosnivačica i izvršna direktorica, te uz to i stručnjak za podršku ženama u poslu.

Vesna Bajsanski-Agić je izvršna direktorica kompanije Mozaik više od deset godina, a pored toga je i certificirani trener socijalne pravde. U Tehnološkom parku Intera, Mateja Arapović koordinira projekte usmjerene na startupe i poduzetništvo.

Biti žena nije lako

Svako društvo mora imati osobu koja povezuje točke i pomoći različitim zajednicama i  biorganizacijama kako bi radile zajedno.

Alema Pelesić je ta osoba. Osim angažmana u švicarskom EP-u, Alema također vodi poglavlje Startup Grinda u Sarajevu (zajedno s Mirnom Dragaš), pomažući i nekoliko inicijativa zajednice kao graditeljica zajednice. Podržava i startupe na različite načine.

Zana Karkin je osnivačica Bazerdžana, trgovine čiji je cilj očuvanje tradicije i bogate baštine Bosne i Hercegovine kao tržišta jedinstvenih, tradiciom nadahnutih, modernih i inovativnih proizvoda. Ona je i suosnivač doIT-a - organizacije koja predstavlja tehnologiju i osnažuje zajednicu organiziranjem konferencija i projekata vođenih zajednicom.

- Biti poduzetnica je prelijepo. Sloboda da realiziraš ono što sama osmisliš, i kada vidiš da je tvoj san postao realnost, je neprocjenjiv osjećaj. Naravno, velika odgovornost je u tome, ali ukoliko se uspije uspostaviti samoodrživ koncept, onda sve ide lakše i s pjesmom. Kako vidimo, sve je više preduzetnica, i žena koje su se odlučile da radom kreiraju dodatnu vrijednost za sebe i druge. To nas mnogo raduje jer se na taj korak se u našem društvu odvaže samo oni hrabri. Generalno, ženu preduzetnicu definitivno ljudi u BiH ne smatraju ozbiljno, naročito na samom početku. Česti su komentari kako bi bolje bilo, s obzirom da smo žene, da imamo neki "siguran" posao. Ali naši ljudi nikako da shvate da danas više sigurnog posla nema, i da je jedina sigurnost u vjeri u samog sebe, poručili su iz doIT-a.