Piše: Dragan Bradvica

I dok se bh. narodi i žitelji pokušavaju ponovno zabavljati sitnim političkim prepucavanjima svakodnevni život ih sve više i više 'udara'.

Galopirajuća inflacija, politička, pravna i ekonomska nesigurnost iz dana u dan uzimaju sve više danak. Iako službene statistike u Bosni i Hercegovini mnogi i dalje uzimaju s dozom opreza i one pokazuju ono što se sve više vidi golim okom – žitelji pod strašnim udarima inflacije kupuju uglavnom ono što moraju za svakodnevni život.

 A i to je samo još jedan dokaz kako je u našoj zemlji izostala prava pomoć naročiti umirovljenicima, nezaposlenima i realnom sektori. Istini za volju, bh. političari su se za sebe, svoje partijske drugove i vojsku uhljeba već pobrinuli pa oni i ne osjećaju previše inflatorne udare.

Statistika

Tako statistika bilježi porast prometa u trgovinama u odnosu na prošlu godinu ali ukoliko stvari gledamo u tri kvartala ove godine vidljiv je trend pada.

Primjerice, u prvom kvartalu ove u usporedbi s prvim kvartalom prošle godine realni promet u maloprodaji zabilježio godišnji rast od 18,2 posto, u drugom kvartalu rast od 14,4 posto, a u trećem za 10,2 posto.

Nadalje, ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH u rujnu ove godine, promatran u tekućim cijenama, zabilježio je pad od 0,8 posto u odnosu na kolovoz 2022., dok je u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježen rast od 17 posto.

U rujnu, u usporedbi s kolovozom, rast prometa ostvaren je u trgovini prehrambenim proizvodima u iznosu od 1,2 posto (godišnji od 18,1 posto), dok je u trgovini neprehrambenim proizvodima zabilježen pad prometa u iznosu od 2,7 posto, a u odnosu na isti mjesec prošle godine evidentiran je rast od 12 posto.

Promatrano u stalnim cijenama, ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH u rujnu 2022. zabilježio je pad prometa od 2,2 posto u odnosu na kolovoz ove godine, dok je u odnosu na rujan prošle godine zabilježio rast od 9,2 posto.

Rast prometa zabilježen je u trgovini prehrambenim proizvodima u iznosu od 0,3 posto (godišnji od 4,6 posto), dok je u trgovini neprehrambenim proizvodima zabilježen pad prometa u iznosu od 4,2 posto (godišnji rast od 15,7 posto).

Vlasti i dalje tjeraju po svome

Jasno je kako trgovci zbog rasta cijena imaju vjerojatno veće promete ali i oni upozoravaju kako će inflacija dugoročni imati negativne efekte za sve.

I svi su u ovoj zemlji svjesni situacije osim bh. politike. Njima ova situacija odgovara jer su proračuni puni pa se i dalje mogu nastaviti raznorazne makinacije.

Naravno, i za državu je dugoročna inflacija, koja bi mogla ići u korak i s recesijom, ogroman problem i izazvati će čitav niz poremećaja. Ali to u BiH malo koga uopće i zanima i malo tko se time i bave na nekoj ozbiljnijoj razini.

Sve ovo se čini kao samo još jedan savršeni recept za još jedan ekonomski tsunami koji nam vrlo vjerojatno slijedi. Ali ovaj put dolazi u najosjetljivijim geopolitičkim trenucima od Drugog svjetskog rata i veliko je pitanje kada ćemo i koliko okrznuti iz njega izaći. Prognoze svakako nisu dobre.