Uobičajeni plastični dodatak, koji se nalazi u svemu, od duda-varalica do metalnih limenki hrane, pa čak i papirnatih ručnika, povezan je s povećanim rizikom od autizma kod dječaka.

Novo istraživanje koje je pratilo razvoj više od 600 dojenčadi pokazalo je da više razine bisfenola A (BPA) u urinu trudne majke više nego utrostručuju šanse da će dječak razviti simptome autizma do druge godine. Ti isti dječaci imali su šest puta veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati autizam do 11. godine, u usporedbi s onima čije su majke imale niže razine BPA tijekom trudnoće.

BPA je kemikalija namijenjena očvršćavanju plastike i sprječavanju hrđanja metala, a također je povezana s većim rizikom od pretilosti, astme, dijabetesa i srčanih bolesti. Nazvana je i kemikalijom koja mijenja spolove zbog svoje uloge u poticanju hormonalnih i seksualnih poremećaja kod ljudi, riba i drugih vrsta.

No, spomenuta nova studija pronašla je dokaze i razotkrila da specifične kemijske reakcije pridonose slučajevima autizma, piše The Independent.

"Naš rad je važan jer pokazuje jedan od potencijalno uključenih bioloških mehanizama. BPA može poremetiti razvoj mozga muškog fetusa na nekoliko načina. Između ostalog, ima utjecaj na ključni enzim, aromatazu, koji kontrolira neurohormone i posebno je važan u razvoju mozga muškog fetusa", izjavila je epidemiologinja dr. Anne-Louise Ponsonby o studiji svog tima.

"BPA potiskuje enzim aromatazu"
Nova studija tvrdi da aromataza pomaže pretvoriti neke muške spolne hormone u mozgu, poznate kao neuralni androgeni, u neuralne estrogene. Riječ je o spojevima koji pomažu ljudima, bez obzira na spol, regulirati upalu u mozgu, održavati fleksibilnost sinapsi koje pomažu neuronima u komunikaciji unutar cijelog živčanog sustava te također pomažu u upravljanju kolesterolom. Mozak je organ ljudskog tijela koji je najbogatiji kolesterolom i koristi otprilike 20 posto zaliha masnih molekula za obavljanje svojih vitalnih funkcija.

"Otkrili smo da BPA potiskuje enzim aromatazu te je povezan s anatomskim, neurološkim i promjenama u ponašanju. Čini se da je ovo dio slagalice autizma", izvijestio je koautor studije i biokemičar dr. Wah Chin Boon.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications, piše Index.