JD Vance izazvao je osude nakon što je izjavio da je Drugi svjetski rat završen pregovorima. DW provjerava Trumpova iskrivljavanja povijesti: od „Unabombera“ do carina, od Iraka do prepravljanja muzejskog narativa, piše Deutsche Welle.

Potpredsjednik SAD-a JD Vance našao se na meti podsmijeha na društvenim mrežama nakon što je u televizijskom intervjuu izjavio da je Drugi svjetski rat završen pregovorima, braneći diplomatski pristup predsjednika Donalda Trumpa u ratu Rusije protiv Ukrajine.

„Drugi svjetski rat je završen bezuvjetnom kapitulacijom Njemačke i Japana, a ne pregovorima“, objavljeno je na nalogu „Republikanci protiv Trumpa" na mreži X, uz isječak iz Vanceovog intervjua.

Dana 8. svibnja 1945. nacistička Njemačka je bezuvjetno kapitulirala, nakon što je diktator Adolf Hitler izvršio samoubojstvo. Saveznik nacističke Njemačke, Japan, kapitulirao je kasnije u kolovozu, nakon što su Sjedinjene Američke Države bacile atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki.

Ovo predstavlja još jedan povijesni gaf Trumpove administracije.

Predsjednik Trump je više puta iskrivljavao povijesne činjenice kako bi odgovarale njegovom narativu. Vršio je pritisak na muzeje da se usklade s njegovim pogledom na svijet, kritizirajući ih zbog negativnog prikazivanja američke historije — posebno ropstva.

DW-ov tim za provjeru činjenica analizira neke od najkontroverznijih Trumpovih povijesnih tvrdnji.

Trumpov pokojni ujak i „Unabomber"

Theodor John Kaczynski, jedan od najzloglasnijih domaćih terorista poznat kao „Unabomber", ubio je troje ljudi i ranio 23 osobe slanjem eksplozivnih naprava, uglavnom ciljajući znanstvenike. Priznao je da je poslao 16 bombi tijekom skoro dva desetljeća.

U srpnju, Trump je na jednom događaju u Pittsburghu, Pennsylvania, tvrdio da je njegov pokojni ujak John, bivši profesor na Institutu za tehnologiju u Massachusettsu (MIT), predavao Kaczynskom. Međutim, Kaczynski je studirao na Harvardu, a kasnije na Sveučilištu Michigan. 

Obmanjujuće tvrdnje o carinama i Velikoj depresiji

Na sastanku kabineta u srpnju, Trump je rekao da se Velika depresija „nikada ne bi dogodila" da je SAD zadržao carine, te je netočno tvrdio da su carine ponovno uvedene „nakon depresije".

Velika depresija je, zapravo, počela 1929. i trajala oko deset godina. Zakon o carinama Smoot-Hawley iz 1930. godine, koji je imao za cilj zaštitu američkih poduzeća, povećao je uvozne dažbine i izazvao odmazdu više od 20 zemalja — čime je dodatno pogoršana globalna ekonomska kriza, nakon što su već Fordney-McCumber zakonom o carinama iz 1922. nametnute dažbine na uvoznu robu.

Trump tvrdi da je upozoravao protiv invazije na Irak

Trump već dugo tvrdi da se protivio invaziji na Irak 2003. godine. U lipnju je ponovio: „Bio sam snažno protiv invazije na Irak. Rekao sam to glasno i jasno", tvrdio je dok je stajao pored aviona Air Force One. „I zaista sam rekao: ‘Ne idite, ne idite, ne idite.'"

Međutim, CNN i BuzzFeed su 2016. izvijestili da je Trump podržao invaziju tijekom gostovanja u emisiji Howarda Sterna 2002. godine.

Sam Trump je u predsjedničkoj debati s Andersonom Cooperom na CNN-u rekao: "Moguće je da sam to rekao“, dodajući: „Do trenutka kada je rat počeo, bio sam protiv.“

Washington Post je još 2016. objavio provjeru činjenica i sastavio vremensku liniju Trumpovih izjava pred invaziju na Irak, pokazujući nedosljednosti u njegovim tvrdnjama.

Trumpov pokušaj da prepravi povijest u muzejima

Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom je potpredsjedniku SAD-a, kao članu Upravnog odbora Smithsonian instituta, dao ovlasti da eliminira „neprimjerenu ideologiju, koja izaziva podjele ili antiameričku ideologiju“ iz muzeja Smithsoniana, obrazovnih centara i Nacionalnog zoološkog vrta, navodi se u priopćenju Bijele kuće.

Smithsonian, najveći svjetski kompleks muzeja i istraživačkih centara, 62 posto se financira iz federalnog budžeta i obuhvaća 17 muzeja u Washingtonu DC, te dva u New Yorku.

Na mreži Truth Social, Trump je kritizirao Smithsonian jer se fokusira na „to koliko je naša zemlja užasna, koliko je ropstvo bilo loše i koliko su obespravljeni bili neuspješni."

Uoči 250. godišnjice SAD-a, administracija je stavila osam muzeja, uključujući Nacionalni muzej američke povijesti i Nacionalni muzej afroameričke povijesti i kulture, pod reviziju. Od njih je zatraženo da dostave planove za izložbe, obrazovne materijale i digitalni sadržaj.

Bijela kuća je u pismu obavijestila Smithsonian da će u drugoj fazi biti „provjereno" još nekoliko muzeja.

Prošli tjedan, Bijela kuća je objavila članak pod naslovom „Predsjednik Trump je u pravu u vezi sa Smithsonianom", kritizirajući izložbe koje se bave rasom, ropstvom, seksualnošću i imigracijom.

Kao odgovor, više od 150 kulturnih organizacija i preko 300 pojedinaca potpisalo je javnu izjavu kojom potvrđuju svoju posvećenost umjetničkoj slobodi i otporu političkom pritisku.

Iako se u izjavi ne spominje Trumpa imenom, ukazano je na rastuću zabrinutost zbog miješanja politike u institucije poput Smithsoniana i Kennedy centra.