Ambasada Bosne i Hercegovine u Švedskoj saopćila je da je upoznata o slučaju maloljetnog dječaka Raifa Terzića, ali isključivo putem medijskih izvještaja.

Kako su rekli, do trenutka objavljivanja navedenih informacija u medijima, ambasada nije zaprimila nikakav zvaničan zahtjev porodice za pomoć, niti za bilo kakve konzularne ili druge usluge.

"Shodno tome, Ambasada Bosne i Hercegovine u Štokholmu nije poduzimala nikakve aktivnosti, a isto nije postojala formalna osnova niti zahtjev stranke", navedeno je.

Napominju da Ambasada BiH nema uticaj na migracionu politiku Kraljevine Švedske, niti na odluke švedskih nadležnih organa koje se odnose na boravak, povratak ili državljanstvo.

"Ipak, Ambasada ostaje spremna, u okviru svojih ovlaštenja, pružiti pomoć i informacije svim državljanima Bosne i Hercegovine radi zaštite njihovih prava i interesa, ukoliko se za to podnese odgovarajući zahtjev", dodaju.

Istakli su da djeca rođena u Kraljevini Švedskoj, čiji roditelji u trenutku rođenja nisu bili švedski državljani, ne stiču automatski državljanstvo Kraljevine Švedske samim rođenjem na njenoj teritoriji.

"Prema informacijama kojima Ambasada raspolaže, a koje su dostupne iz medijskih izvora, roditelji maloljetnog Raifa Terzića stekli su državljanstvo Kraljevine Švedske nakon njegovog rođenja. S obzirom na to da dječak nije bio blagovremeno upisan u matične knjige rođenih i državljana Bosne i Hercegovine, što predstavlja preduslov za dalje postupke u vezi sa regulisanjem državljanskog statusa, došlo je do pravnog vakuma koji je, prema dostupnim informacijama, doveo do trenutne situacije", saopćeno je.

Dodaju da zaštita prava i interesa djece rođene u Kraljevini Švedskoj najbolje se ostvaruje kroz blagovremenu prijavu rođenja u Bosni i Hercegovini i regulisanje statusa državljanina Bosne i Hercegovine.

 
"Posebno naglašavamo da je Kraljevina Švedska jedna od samo tri države s kojima Bosna i Hercegovina ima zaključen Sporazum o dvojnom državljanstvu, uz Republiku Srbiju i Republiku Hrvatsku, što dodatno olakšava i omogućava pravovremeno regulisanje državljanskog statusa djece rođene u Švedskoj. Prijavu rođenja djece moguće je izvršiti putem Ambasade Bosne i Hercegovine u Štokholmu, kao i lično ili putem punomoći direktno u nadležnoj matičnoj opštini u Bosni i Hercegovini", zaključili su.

Podsjetimo, švedski mediji objavili su priču o deportaciji četverogodišnjeg dječaka Raifa u Bosnu i Hercegovinu, iako je rođen i dosadašnji život proveo u Malmöu. Mali Raif će tako morati biti rastavljen od mame i brata, dok ne dobije papire za ulazak.

Raif ima četiri godine i živi u Malmöu. Ima autizam i poremećaj govora. Još uvijek ne može pričati i i dalje nosi pelenu. Sada mora napustiti mamu i braću u Švedskoj na nekoliko mjeseci kako bi zatražio dozvolu za povratak.

Kada su Raif i njegov otac Haris Terzić pozvani na sastanak u Migracijskoj agenciji u novembru, Haris nije bio ni približno pripremljen na vijest koju je dobio: da je Raifov posljednji zahtjev odbijen i da je izbačen iz zemlje.

Kada se Raif rodio u Švedskoj 2021. godine, nije dobio državljanstvo. Porodica živi u Malmöu, a i njegova mama i tata imali su stalni boravak u Švedskoj. Kada je Raif imao nekoliko mjeseci, njegov otac je postao švedski državljanin. Dvaput su roditelji tražili švedsko državljanstvo i za Raifa, ali su dobili odbijenicu. Tada su tražili dozvolu boravka. To što Raif nije imao pasoš bilo je presudno za odluku Migracijske agencije u njegovom slučaju.

Čak i tamo su dobili odbijenicu. Migracijska agencija je procijenila da Raif prvo treba imati bosansko državljanstvo i pasoš, kao što je imao njegov otac kada se Raif rodio. Kasnije bi to mogao koristiti u zahtjevu za dozvolu boravka ili švedsko državljanstvo.

Migracijska agencija tvrdi da su roditelje informisali o tome. Ali roditelji opisuju vijest kao hladan tuš, jer je izbacivanje već bilo realno.