DEMOKRATSKA stranka s velikim optimizmom ulazi u ključne američke izbore na sredini mandata. Razloge za to pronalaze u povijesno niskoj popularnosti republikanskog predsjednika, nezadovoljstvu građana rastom cijena hrane i režija te višemjesečnim anketama koje im idu u prilog, piše BBC.

Ako je vjerovati istraživanjima, utorak bi za demokrate mogao biti vrlo uspješan dan te bi republikancima mogli preoteti oba doma Kongresa, čime bi mogli blokirati vlast predsjednika Donalda Trumpa.

Što predviđaju ankete?
Prema anketama, demokratski kandidati vode u osjetno više od 218 okruga, koliko im je potrebno da preuzmu kontrolu nad Zastupničkim domom.

U ključnim utrkama za Senat rezultati su izjednačeni ili demokrati imaju blago vodstvo. Nedavna anketa New York Timesa pokazala je da je utrka za Senat i u Južnoj Karolini neizvjesna, iako je Donald Trump ondje 2024. pobijedio s 18 postotnih bodova prednosti. Istraživanja CNN-a daju prednost demokratima u Teksasu, Kansasu i Maineu.

Međutim, pitanje je koliko su ta predviđanja točna. Novija američka politička povijest bilježi brojne slučajeve u kojima su ankete značajno pogriješile, čak i one objavljene neposredno prije izbora. Donald Trump je na izborima 2016. i 2024. ostvario znatno bolje rezultate od predviđenih. Njegovom tijesnom porazu 2020. prethodila su istraživanja koja su većinom najavljivala uvjerljivu pobjedu Joea Bidena.

Problem s pouzdanošću anketa
Slični promašaji zabilježeni su i na nižim razinama. Ranije ove godine, ankete su predviđale da će demokrat Abdul El-Sayed pobijediti na predizborima u Michiganu s dvoznamenkastom prednošću, a na kraju je pobijedio sa samo jedan posto razlike. U Wisconsinu je kandidat koji je u anketama vodio za gotovo 20 bodova na kraju izgubio za manje od postotnog boda. Clifford Young, predsjednik agencije za politička istraživanja Ipsos Public Affairs, objašnjava da je anketiranje postalo teško jer je do Amerikanaca sve teže doći.

 
Ljudi masovno otkazuju fiksne telefonske linije i ignoriraju pozive s nepoznatih brojeva, a oni koje anketari i uspiju kontaktirati sve češće odbijaju sudjelovati.

"Konzervativci, a posebno oni na desnom rubu, po prirodi su protiv establišmenta", kaže Young. "Oni ne sudjeluju ni u čemu. Mrze sustav i to je glavni izazov." Ako se broj republikanskih glasača sustavno podcjenjuje, a agencije to ne uračunaju u svoje modele, podaci mogu neopravdano favorizirati demokrate. To je jedan od razloga zašto je anketarima sve teže predvidjeti točan sastav biračkog tijela.

Trumpov faktor i povijesni trendovi
Jedno od objašnjenja zašto je Trump u prošlosti postizao bolje rezultate od anketnih jest to što su njegovi pristaše, od kojih mnogi inače ne glasaju, izlazili na birališta u neočekivano velikom broju. Ta nepredvidljivost glavni je uzrok velikih odstupanja u anketama, iako su ona u većini uglednih istraživanja iznosila tek nekoliko postotnih bodova.

U tijesnim utrkama tih nekoliko bodova može odlučiti pobjednika, a ove godine su mnoge ključne utrke za Senat upravo takve. Posljednjih godina ankete za izbore na sredini mandata pokazale su se točnijima, djelomično i zato što na glasačkom listiću nije bilo Trumpa i njegove specifične sposobnosti da mobilizira birače.

Na primjer, 2022. godine ankete su točno predvidjele da će demokrati izbjeći težak poraz unatoč niskoj popularnosti Joea Bidena. Iako je stranka tada izgubila kontrolu nad Zastupničkim domom, razlika je bila mala, a demokrati su zadržali Senat.

Zašto je optimizam demokrata možda preuranjen
Uobičajeno je da stranka koja drži Bijelu kuću loše prolazi na izborima na sredini mandata. Poznat je primjer iz 2010., kada su republikanci osvojili više od 60 mjesta u Zastupničkom domu i ojačali pozicije u Senatu. Razlog je tada bio spor oporavak ekonomije nakon financijske krize i otpor konzervativaca prema zdravstvenoj reformi Baracka Obame. Ankete su tada predvidjele poraz demokrata, ali ne tako uvjerljiv.

Ovaj put su uloge obrnute: demokrati su u opoziciji, a birače najviše brine ekonomija. Ipak, nekoliko faktora upućuje na to da demokrati možda neće ostvariti rezultat kakav povijesni trendovi ili Trumpov nizak rejting sugeriraju. Kao prvo, Trump je prije dvije godine uvjerljivo pobijedio u mnogim područjima gdje se sada vode ključne izborne utrke, što su područja tradicionalno naklonjena republikancima.

Kao drugo, zbog promjena granica izbornih jedinica smanjio se broj mandata koji realno mogu prijeći iz ruku jedne stranke u drugu. Treće, zbog duboke polarizacije u zemlji sve je manje neodlučnih birača, a neki analitičari opisuju biračko tijelo kao "okoštalo". Na kraju, tu je i financijska prednost republikanaca, koji su u zadnjim tjednima kampanje uložili stotine milijuna dolara u negativne oglase.

Neizvjesnost do samog kraja
Anketni modeli pokušavaju uzeti u obzir te promjene, a kvalitetna istraživanja osmišljena su tako da računaju na probleme koji bi ih mogli učiniti nepouzdanima. Svaka anketa ima marginu pogreške, odnosno statističku nesigurnost, pa prosjek više anketa daje pouzdaniju sliku od pojedinačnih istraživanja. Trenutačno se čini, čak i uz odstupanja viđena na prošlim predsjedničkim izborima, da bi demokrati mogli ostvariti dobar rezultat 3. studenoga.

Pogreške u anketama mogu ići u oba smjera; prošle godine su demokrati na lokalnim izborima prošli bolje od očekivanog jer je izlaznost njihovih birača bila neočekivano visoka. Demokrati kao ohrabrenje tumače činjenicu da Trump u zadnjim danima kampanje održava skupove u državama koje je 2024. lako osvojio, što po njima sugerira da interne republikanske ankete pokazuju probleme za njihove kandidate.

Ipak, uvijek postoji mogućnost da birači u zadnji trenutak promijene mišljenje. Ponekad se dogode kasni preokreti koji izmijene dinamiku utrke ili se svi neodlučni birači priklone jednoj strani. U anketiranju će uvijek postojati određena razina nesigurnosti, a upravljanje njome zahtijeva i znanost i vještinu. "Mislim da danas radimo bolji posao nego prije", kaže Young. "Ali dio problema nije u anketarima, nego u tome što radimo s ljudima. A ljudi nisu jednostavni."