ARMENSKI i azerbajdžanski dužnosnici rekli su danas da su usuglasili tekst mirovnog sporazuma za okončanje gotovo četiri desetljeća sukoba između zemalja južnog Kavkaza.

Dvije postsovjetske države vodile su niz ratova od kasnih 1980-ih kada se Gorski Karabah, azerbajdžanska regija koja je u to vrijeme imala većinom etničko armensko stanovništvo, odvojila od Azerbajdžana uz potporu Armenije, javlja HINA. 

Finaliziran nacrt sporazuma
Armensko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je danas da je s njihove strane finaliziran nacrt mirovnog sporazuma s Azerbajdžanom.

"Mirovni sporazum spreman je za potpisivanje. Republika Armenija spremna je početi konzultacije s Republikom Azerbajdžan o datumu i mjestu potpisivanja sporazuma", priopćilo je armensko ministarstvo vanjskih poslova.

Azerbajdžansko ministarstvo vanjskih poslova navelo je u svom priopćenju: "Sa zadovoljstvom primjećujemo da su pregovori o tekstu nacrta Sporazuma o miru i uspostavi međudržavnih odnosa između Azerbajdžana i Armenije zaključeni". 

Vremenski okvir za potpisivanje sporazuma je neizvjestan jer je Azerbajdžan rekao da je preduvjet za to promjena ustava Armenije, za koji kaže da implicitno polaže pravo na njezin teritorij.

Azerbajdžan vratio Gorski Karabah
Armenija poriče takve tvrdnje, ali je premijer Nikol Pašinjan nekoliko puta u posljednjih mjeseci rekao da se temeljni dokument zemlje treba izmijeniti i pozvao na referendum kako bi se to učinilo. Datum još nije određen.

Izbijanje neprijateljstava u kasnim 1980-ima potaknulo je masovno protjerivanje stotina tisuća većinom muslimanskih Azera iz Armenije i Armenaca, većinom kršćana, iz Azerbajdžana.

Mirovni pregovori počeli su nakon što je Azerbajdžan silom vratio Gorski Karabah u rujnu 2023., što je natjeralo gotovo svih 100.000 Armenaca s tog područja da pobjegnu u Armeniju.

Obje strane rekle su da žele potpisati sporazum o okončanju dugotrajnog sukoba, ali napredak je bio spor, a odnosi napeti. Njihova zajednička granica duga 1000 kilometara zatvorena je i snažno militarizirana.