Piše: V.S.Herceg

Tjedan dana je prošlo od kada je Vijeće ministara BiH, i to nakon skoro mjesec i pol, usvojilo Odluku o rasporedu sredstava Instrumenta za brzo financiranje (RFI) Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u iznosu od 333 milijuna eura. Za Dnevni list iz Središnje banke BiH potvrdili su da je novac predočen na podračune dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku i Distrikt Brčko.

Međutim, konkretnu za FBiH, novac i dalje čeka odluku o raspodjeli Federalne vlade. Sredstva iz kredita namijenjena su za povećane potrebe zdravstvenog sektora i podršku ekonomskoj stabilnosti nakon gubitaka prouzročenih pandemijom i nužnih mjera. Skoro dva mjeseca od kako je novac 'legao' na račune Središnje banke BiH, krajnji korisnici čekaju pomoć. Nakon dogovora političkih lidera, pa Vijeća ministara, sada se čeka i odluka Vlade Federacije o raspodjeli novca za pomoć ugroženima.

Vlada još nije usvojila odluku o raspodjeli sredstava

Iz Federalnog ministarstva financija potvrdili su za Dnevni list da odluka o raspodjeli sredstava još nije usvojena na Vladi FBiH, kao i da je kriterij za raspodjelu sredstava županijama broj stanovnika prema popisu iz 2013. godine uz primjenu pondera 2 za Posavsku županiju i Bosansko-podrinjsku županiju te da će se novac koristiti za financijsku pomoć proračunima županija u sanaciji posljedica nastalih uslijed proglašene pandemije COVID-19.

Kako Dnevni list doznaje, ova odluka trebala bi se naći na današnjoj sjednici Vlade FBiH, kao i koliki iznosi bi trebali biti uplaćeni na račune 10 županija u Federaciji BiH.

Naime, podsjetimo da je od 333 milijuna eura raspodijeljeno u ovom omjeru: 61,5% za Federaciju BiH sa svojih 10 županija, 37,5% za Republiku Srpsku i 1% za Brčko Distrikt BiH.

Tako će Federaciji BiH od ukupnog iznosa pripasti oko 396,9 milijuna KM, a polovica tog iznosa, oko 198,4 milijuna KM pripada federalnoj-entitetskoj razini, a isti iznos se dijeli na deset županija prema broju stanovnika.

Najviše novca županijama s najviše stanovnika

Još uvijek nije poznato koliko će konkretno koja županija dobiti od „MMF-ovog kreditnog kolača“. Kako je svojedobno kazao Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, za medije nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH, županije će povlačiti iznos sredstava proporcionalan broju stanovnika.

-To su na prvom mjestu zdravstvo, policija, isplata minimalne plaće putem zavoda za zapošljavanje za sve koji budu otpušteni dok je trajala blokada i recesija. To troje, po procjenama, nosi 50 posto financijskog pritiska u ovim prilikama. Bit će precizno izračunato i tretirano rebalansom Federalnog proračuna koji je u izradi. Županije će povući sredstva proporcionalno broju stanovnika po popisu iz 2013. godine, rekao je tada Izetbegović.

Sukladno ovome, najviše novca pripast će Tuzlanskoj županiji koja je po popisu stanovništva iz 2013. brojala 445.028 građanstva, potom Sarajevska županija sa 413.593 stanovnika, a na trećem mjestu po brojnosti stanovništva, pa tako i po povučenom iznosu novca bit će Zeničko dobojska županija sa 364.433 stanovnika.

Dalje slijedi Unsko-sanska županija sa 273.261 stanovnika, Srednjobosanska županija 254.686 te Hercegovačko-neretvanska županija sa 222.007 stanovnika.

Više od dvostruko manje novca od HNŽ-a pripasti će Zapadnohercegovačkoj županiji jer ista je po tadašnjem popisu brojala 94.898 stanovnika, a nakon nje slijedi Hercegbosanska županija, potom Posavska i na koncu Bosansko-podrinjska županija koja će s tek 23.734 stanovnika dobiti i najmanje novca.