Piše: Dragan Bradvica, dragan@dnevni-list.ba

Posljednjih mjeseci, možemo čuti žalopojke domaćih vlasti na svim razinama vezano za nedostatak novca, financijskih dubioza, dugova itd.

Uz to, kako to u Bosni i Hercegovini obično i biva, već se, doduše još uvijek u rukavicama, najavljuju nova poskupljenja. Bez bilo kakvih reformi koje bi omogućile rasterećenja plaća i gospodarstva, koje bi omogućile istinske ekonomske i pravne sigurnosti, koje bi barem išle ka merotokraciji planiraju se novi udari na žitelje.

A ključno pitanje je gdje je nestao silni novac koji se posljednje dvije godine uslijed inflacije slijeva u državnu blagajnu? Gdje je nestao novac od silnih zaduživanja, što na domaćem, što na međunarodnom tržištu?

Prikupljeni novac

Uprava za neizravno oporezivanje objavila je kako su prihodi od neizravnih poreza za deset mjeseci 2023. godine iznosili su osam milijardi i 800 miliona maraka i veći su za 588 milijuna maraka ili 7,15 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. kada su iznosili osam milijardi i 212 milijuna maraka.

Samo u listopadu ove godine prikupljeno je 935 milijuna maraka neizravnih poreza što je za 72 milijuna maraka više u odnosu na listopad 2022.

Nakon što je UNO u deset mjeseci 2023. gospodarstvu vratili milijardu i 791 milijuna maraka povrata PDV-a, neto prikupljenih prihoda koji su otišli u raspodjelu korisnika u razdoblja siječanj-listopad 2023., a to su države, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su sedam milijardi i osam miliona maraka i veći su za 508 milijuna maraka u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isto razdoblje 2022.

Za financiranje državnih institucija u navedeno razdoblje ove godine raspoređen je iznos od 849 milijuna maraka. Federacija je dobila tri milijarde i 807 milijuna maraka, Republika Srpska dvije milijarde i 96 milijuna maraka i Distrikt Brčko 212 milijuna maraka.

Osim raspoređenih prihoda, a po osnovu posebne cestarine za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta (0,25 maraka), FBiH je dobila dodatnih 186 milijuna maraka, RS 123 milijuna maraka i Distrikt Brčko 6,3 milijuna maraka. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za cestarinu u iznosu od 0,25 maraka.

Vanjski dug

U svemu ovome istina jeste kako se povećala i otplata vanjskog duga, ali i taj dug su stvorile domaće vlasti. Tako su primjerice prihodi u FBiH za ovo razdoblje manji za 1,70 posto, a otplata vanjskog duga 'skočila' za 64,03 posto.

Slično je i u RS-u gdje si prihodi tog entiteta manji za 2,29 posto, dok je za otplatu vanjskog duga otišlo 69,92 posto više novca nego 2022. U Brčko distriktu BiH povećani su i prihodi za 5,11 posto, ali i novac za otplatu vanjskog duga za 45,11 posto.