Međunarodna zajednica mora konačno poduzeti konkretne korake kako bi BiH po žurnom postupku postala članica NATO-a, rečeno je uoči redovne sesije Asocijacije “Krug 99“, održane u nedjelju u online formatu, a na kojoj je kao uvodničar na temu “Kako odgovoriti na sigurnosnu i političku krizu u BiH?“ govorio je Šemsudin Mehmedović, zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Mehmedović je naveo da su isprepletenost političkih interesa velikih sila EU-a, ali i promjene na geopolitičkom planu, dovele do jačanja desničarskih pokreta, prije svega u EU, ali i na Balkanu, što je dovelo BiH, kao zemlju najranjiviju zbog svog unutarnjeg uređenja, ponovno u fokus svjetske javnosti. Prema njegovim riječima, odluka bivšeg visokog predstavnika o izmjeni Kaznenog zakona BiH, bila je svojevrstan okidač za ponovno zahuktavanje fašističkih politika koje su ugrožavale BiH kroz povijest, dok je blokada institucija BiH najizraženija aktivnost desničarskih politika u BiH s pogubnim posljedicama po sigurnost građana i njihove imovine.

“Takvi potezi izravno ugrožavaju mir i stabilnost BiH, primjer su državnog udara na Ustav BiH. Na blokadu institucija pravosuđe ili ne reagira ili reagira blago, što dodatno ohrabruje protudržavne politike i što produbljuje krizu BiH“, ocijenio je Mehmedović koji smatra da je dodatno opterećenje odnosa ucjenjivačka politika HDZ-a BiH kojom se pokušava izdjejstvovati rješenje koje predstavlja još jedan dodatni instrument blokade institucija, Predsjedništva BiH prije svega, ali i Doma naroda. “Međunarodni predstavnici, diplomati koji žele još jedan diplomatski uspjeh u svojoj karijeri, vide šansu u prijetećim nastupima prema probosanskom bloku da se prihvati rješenje koje predlaže HDZ BiH, ali podržan od strane Hrvatske i još nekih članica EU-a“, napomenuo je Mehmedović, prema čijem je mišljenju

negiranje genocida ujedinilo SNSD i HDZ BiH kao eksponente retrogradnih politika u BiH, ali i na Balkanu.

Koraci u cilju stabilizacije

Mehmedović je govorio i o konkretnim mjerama u cilju zaštite i nadilaženja sadašnjeg stanja te o alternativnim političko-sigurnosnim politikama koje se trebaju suprotstaviti, kako ih je nazvao, opasnim namjerama ponavljanja genocida u BiH. “Smatram da su potrebni odlučni koraci i mjere u rješavanju krize u BiH. Prvo, međunarodna zajednica mora konačno poduzeti konkretne korake kako bi zemlja po žurnom postupku postala članica NATO-a, što bi bio ključni sigurnosni potez za mir, na što je BiH većinska spremna. Hrvatska, ako je naš iskren prijatelj, treba biti jedan od glavnih promotora takvih aktivnosti. Drugo, provedba svih presuda domaćih i međunarodnih sudova mora biti prvorazredni politički prioritet svih institucija vlasti u BiH“, nabrojao je Mehmedović i dodao da se svi razgovori i pregovori o političkom uređenju i međudržavnim odnosima moraju odvijati u institucijama države. Kao treće je naveo nužnost očuvanja i osposobljavanja institucije države da djeluju u punom kapacitetu i energično odgovore svim izazovima sigurnosne naravi, a koji su rezultat državnog udara na BiH. “Prvi korak ka tome je deblokada institucija BiH kako bi se sve političke aktere učinilo odgovornim za funkcioniranje institucija i donošenje odluka na demokratskim načelima“, dodao je ovaj zastupnik te ukazao da pregovori o izbornom procesu i Izbornom zakonu trebaju polučiti europska demokratska rješenja. “Uvjet daljnjih pregovora mora biti ispunjenje 14 prioriteta nužnih za pristup BiH u EU. Po svaku cijenu treba održati Opće izbore ove godine, čime će se promijeniti političku strukturu i otvoriti mogućnost personalnih promjena, novih ideje i pozitivnih efekata na politički sustav BiH“, istaknuo je te ocijenio potrebnim odbiti bilo kakve pregovore o državnoj i vojnoj imovini koja bi bila upisivana na entitete, jer bi to bio izravan atak na državotvornost i put za jačanje separatizma i protuustavnog otcjepljenja.

Mehmedović je stava i da je nužno sve informacije, odluke, zaključke Narodne skupštine RS-a proglasiti ništavim te tako pravno zaštititi BiH od ustavnog devastiranja, dok diplomatske aktivnosti BiH treba podići na višu razinu i animirati sve diplomatske kanale komunikacije s prijateljima BiH. On smatra da je političku krizu u BiH moguće riješiti na dva načina: ustavnom intervencijom predstavnika u smislu potpune provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma ili proglašenjem tog sporazuma propalim. U slučaju pogoršanja situacije i vanrednih okolnosti, potrebnim drži organizirati Svebosanski sabor, kojem bi prethodili politički razgovori predstavnika svih političkih stranaka iz svih etničkih skupina i pojedinaca na usuglašavanje Ustava Republike BiH, čime bi se taj Sabor pretvorio u ustavotvornu skupštinu.