Bivši izraelski premijer Ehud Barak upozorio je da bi Izrael mogao ponoviti pogreške iz prijašnje okupacije južnog Libanona, koja je trajala 18 godina i završila povlačenjem izraelske vojske 24. svibnja 2000.

Barak, koji je kao premijer naredio to povlačenje, danas upozorava da bi nova izraelska vojna prisutnost u južnom Libanonu mogla postati sama sebi svrha. Izrael je u ožujku ponovno ušao u Libanon nakon napada Hezbolaha dronovima i projektilima, a sada kontrolira više od 600 četvornih kilometara teritorija. (AP News)

"Naša sama prisutnost postat će jedini cilj", rekao je Barak u intervjuu za AP.

Upozorio da sigurnosna zona ne donosi sigurnost
Barak se prisjetio da je još 1985., dok je bio general izraelske vojske, upozoravao da dugoročno zadržavanje u Libanonu nema jasnu logiku.

"Štitit ćemo naše utvrde, štitit ćemo naše opskrbne konvoje, logistiku, patrole, sve", rekao je Barak.

"Ali nismo služili izraelskoj sigurnosti, nismo služili državi. U tome nije bilo logike 1985. i nije bilo logike 2000., kada smo se povukli", dodao je.

Izraelski dužnosnici sada poručuju da će vojska ostati u široj "sigurnosnoj zoni" u Libanonu dok god Hezbolah zadrži oružje. Ministar obrane Israel Katz ranije je rekao da Izrael "nije tražio ničije dopuštenje" da uđe u Libanon i da mu ne treba ničije dopuštenje da ondje ostane. (The Times of Israel)

Dogovor s Libanonom, ali bez Hezbolaha
Izrael je prošlog mjeseca s libanonskom vladom potpisao okvirni sporazum prema kojem bi se najmanje dva područja na jugu Libanona koristila kao pilot-zone za uklanjanje Hezbolahova oružja i infrastrukture. Nakon toga bi sigurnost preuzela libanonska vojska, a Izrael bi se iz tih područja premjestio ili povukao.

Hezbolah nije dio tog dogovora i najavio je da će mu se protiviti. Sporazum, prema navodima Al Jazeere, ne predviđa jasan rok izraelskog povlačenja, dok izraelski dužnosnici tvrde da će vojska ostati u sigurnosnoj zoni dok je Hezbolah naoružan. (Al Jazeera)

Barak smatra da je iluzorno očekivati da sigurnosna zona sama po sebi zaustavi napade. Podsjetio je da su još 90-ih Hezbolahove rakete tipa Katjuša lako prelazile sigurnosnu zonu i pogađale sjever Izraela.

"Da biste potpuno uništili Hezbolah, morali biste osvojiti cijeli Libanon", rekao je Barak i dodao da većina Izraelaca to smatra neizvedivim.

Milijun raseljenih Libanonaca
Barak upozorava i da izraelska prisutnost na jugu Libanona, uz velika razaranja sela, može povećati potporu Hezbolahu među Libanoncima.

Izrael tvrdi da Hezbolah u tim pograničnim mjestima skriva borce i oružje. No izraelske operacije od ožujka raselile su oko milijun Libanonaca, a prema libanonskoj vladi, oko 40 posto njih vratilo se kućama.

Od početka sukoba 2. ožujka poginulo je više od 4300 ljudi. Poginulo je i gotovo 40 izraelskih vojnika, jedan obrambeni izvođač i dvoje civila na sjeveru Izraela.

Rat se promijenio
Hezbolah je osnovan 1982. kao odgovor na izraelsku okupaciju Libanona. Tijekom prijašnje okupacije vodio je gerilski rat protiv Izraela, uključujući samoubilačke napade, atentate, zasjede i bombe uz ceste.

Izrael je tada imao lokalnog saveznika, uglavnom kršćansku miliciju Južnolibanonsku vojsku, koja je patrolirala područjem i stvarala tampon-zonu između izraelskih snaga i Hezbolaha. Nakon izraelskog povlačenja 2000., tisuće njezinih pripadnika i članova obitelji pobjegle su u Izrael.

Danas Izrael nema takvog lokalnog posrednika. Oslanja se na nadzor i udare iz zraka ili s položaja na uzvisinama. Hezbolah, koji je nekad uglavnom koristio gerilske taktike, sada koristi precizne projektile i dronove, uključujući optički vođene dronove protiv kojih se teško braniti.

Postoji li diplomatska šansa?
Orna Mizrahi, bivša zamjenica ravnatelja izraelskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, smatra da se današnja situacija ipak razlikuje od one iz 2000. godine jer postoji mogućnost diplomatskog rješenja s Libanonom.

Kaže da Izrael ima priliku u libanonskom predsjedniku Josephu Aounu, koji je javno kritizirao Hezbolah i izrazio spremnost na pregovore o trajnom prekidu vatre s Izraelom.

"Vojna operacija mora nadopunjavati diplomatski proces", rekla je Mizrahi, danas viša istraživačica izraelskog Instituta za nacionalne sigurnosne studije.

Prema njezinu mišljenju, Izrael ne može potpuno uništiti Hezbolah, ali može, dok se ta skupina pokušava reorganizirati, uz pomoć međunarodnih aktera ojačati libanonsku vladu i vojsku.

Izraelci zasad podržavaju ostanak vojske
Kada se Izrael 2000. povukao iz Libanona, okupacija je bila duboko nepopularna. U operacijama je poginulo više od 1200 izraelskih vojnika.

Veliku ulogu u pritisku za povlačenje imao je pokret Četiri majke, koji su 1997. osnovale četiri majke vojnika u Libanonu. Jedna od osnivačica, danas 84-godišnja Brurya Sharon, kaže da je tada osjećala da vlada i vojska održavaju okupaciju iz inercije, bez ozbiljnog propitivanja ima li ona smisla.

Danas, kaže, ne vidi prostor za široki javni pokret koji bi pritisnuo vlasti da se povuku. Izraelsko društvo duboko je podijeljeno i još traumatizirano Hamasovim napadom 7. listopada 2023.

Prema nedavnoj anketi Izraelskog instituta za demokraciju, 72 posto Izraelaca smatra da bi Izrael trebao zadržati trajnu sigurnosnu zonu u južnom Libanonu. (Israeli Democracy Institute)

"Ne vidim zraku nade, ne vidim ni trunku svjetla", rekla je Sharon, piše index.