PRIJETNJE Donalda Trumpa da će povući Sjedinjene Države iz NATO-a treba shvatiti ozbiljno, upozorio je bivši glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg u intervjuu za TV 2. Stoltenberg je vodio NATO od 2014. do 2024. godine, u razdoblju koje je obuhvatilo i prvi Trumpov predsjednički mandat, tijekom kojeg je američki predsjednik također prijetio izlaskom iz Saveza.

"Prijetio je 2018. da će povući SAD iz NATO-a. To je ponovno učinio. Nitko ne može sa sigurnošću reći kolika je vjerojatnost da se to dogodi. Ali moramo to shvatiti ozbiljno kada američki predsjednik daje takve izjave", rekao je Stoltenberg. Bivši norveški premijer, koji je tu dužnost obnašao u dva mandata, u veljači 2025. postao je ministar financija u sadašnjoj norveškoj vladi.

Opstanak Saveza nije zajamčen
Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, jedna od glavnih kritika Donalda Trumpa na račun NATO-a bila je da nekoliko zemalja članica ne izdvaja dovoljno za obranu. Od tada su mnoge članice povećale svoje obrambene proračune i proizvodnju naoružanja, osobito nakon ruske invazije na Ukrajinu. Unatoč tadašnjim prijetnjama, SAD je ostao u NATO-u.

Ipak, prema Stoltenbergu, nipošto nije sigurno da će se povijest ponoviti. "Nije prirodni zakon da ćemo NATO imati zauvijek. Nije uklesano u kamen da će Savez opstati idućih deset godina", kazao je. Kako bi se Savez održao, Stoltenberg smatra da se ne treba fokusirati na Trumpovu retoriku, već na stvarnu politiku.

Stoga naglašava da europske zemlje moraju ojačati i preuzeti veću odgovornost ako žele zadržati SAD kao bliskog saveznika. Smatra i da bi trebalo više vremena posvetiti objašnjavanju Amerikancima da je NATO dobar i za njih. "U NATO-u imaju nešto što Rusija i Kina nemaju: više od 30 prijatelja i saveznika."

Pitanje Grenlanda
Donald Trump nedavno je još jednom izrazio nezadovoljstvo što SAD ne može "dobiti" Grenland. Tijekom konferencije za novinare 6. travnja, Trump je, između ostalog, izjavio: "Sve je počelo s Grenlandom, ako želite čuti istinu. Želimo Grenland. Ne žele nam ga dati."

U razgovoru vođenom u Washingtonu, Stoltenberg je sam spomenuo Grenland, što je dovelo do pitanja može li se dogoditi da NATO prepusti Grenland SAD-u kako bi zadržao Ameriku u Savezu. "Ne, potpuno sam siguran da europske zemlje i članice NATO-a neće prihvatiti da dođemo do toga.

 
Ako bismo prihvatili da jedna zemlja uzme teritorij druge, a pogotovo teritorij druge savezničke zemlje, onda je NATO u potpunosti izgubio svoju vrijednost", odgovorio je.

Najveća briga je rat u Iranu
Iako je budućnost NATO-a neizvjesna, Stoltenberga trenutno najviše brine nešto drugo. U svijetu obilježenom krizama i sukobima, situacija na Bliskom istoku najviše zaokuplja bivšeg glavnog tajnika. "Ono što me trenutno najviše brine je rat u Iranu. Jer može eskalirati i oteti se kontroli", rekao je.

Rat u Iranu izbio je 28. veljače. Od tada je velik dio sukoba usredotočen na Hormuški tjesnac, ključno čvorište za izvoz sirove nafte. SAD je pokrenuo blokadu brodova koji plove u i iz iranskih luka u tjesnacu.

To je Trumpova odluka i taktika koju Jens Stoltenberg ne razumije. "Teško je zapravo razumjeti svrhu (...) Postoji rizik da će zatvaranje biti dugotrajno, a onda će to imati velike posljedice za svjetsko gospodarstvo." Stoltenberg oštro kritizira Amerikance što su uopće započeli rat u Iranu.

Na pitanje što je trebalo učiniti umjesto toga kako bi se Iran natjerao da odustane od nuklearnih ambicija, odgovara: "Kao prvo, postojao je sporazum koji je dogovoren prije dosta godina. Nuklearni sporazum s Iranom nametnuo je vrlo stroga ograničenja njihovom programu razvoja nuklearnog oružja i projektila.

Važno je vršiti velik pritisak na Iran. Ali pri korištenju vojne sile, mora se imati jasna ideja o tome do čega to treba dovesti i koliko daleko ste spremni ići."