Skandinavske zemlje poput Finske, Danske, Islanda i Švedske iz godine u godinu su tradicionalno na vrhu Svjetskog izvješća o sreći, ali u World Happiness Report ove se godine ušuljala i nova europska regija. Češka, Litva i Rumunjska posebno su visoko na listi najsretnijih kada je u pitanju sreća ljudi mlađih od 30 godina, piše Pun kufer

U posljednje tri godine zemlje srednje i istočne Europe pretekle su neke od svojih zapadnoeuropskih susjeda u ukupnoj sreći. Po prvi put, Češka i Litva su ove godine ušle među 20 najsretnijih. Usporedbe radi, Njemačka je 24., Španjolska je 36. a Italija je 41., a Hrvatska se nalazi na visokom 14. mjestu. Neki od razloga za skokove Litve, Rumunjske i Češke na ljestvici sreće su otvaranje novih mogućnosti za rad mladih kao i porast primanja.

“Osim gospodarskog rasta, navedene zemlje ulažu u infrastrukturu, potiču kulturnu scenu i iskorištavaju svoju zadivljujuću prirodnu ljepotu – od pješčanih dina Kurske prevlake do bioraznolikih Karpata u Rumunjskoj. Rezultat je opipljiv osjećaj optimizma i uzbuđenja među lokalnim stanovništvom”, piše BBC.

Smještena na 19. mjestu u ukupnom poretku izvješća o sreći i na samom vrhu popisa izvješća o stanovnicima mlađima od 30 godina, Litva je doživjela značajno poboljšanje kvalitete života tijekom posljednjih desetljeća.

Usprkos ratu u Ukrajini i crnim scenarijima širenja nemira na baltičke države, čini se da ljudi u Litvi uživaju i cijene život više nego prije. Jedna od prednosti života u Litvi je velikodušan broj slobodnih dana koje majke i očevi imaju na raspolaganju za brigu o djeci – rodiljni dopust je jedan od najdužih na svijetu (do 126 plaćenih dana za majke i 30 dana za očeve). Živa kulturna scena Vilniusa, blizina prirode i brojne pješačke staze također su neko od razloga za sreću.

Iako je tek na 32. mjestu u ukupnom poretku godišnjeg izvješća o sreći, Rumunjska je zabilježila jedan od najvećih skokova u posljednjem desetljeću – prije 11 godina nalazila se na 90. mjestu. Na listi mladih smjestila se na visokom, osmom mjestu.

Stručnjaci taj optimizam pripisuju većoj slobodi i boljim mogućnostima. Rumunjska je primjerice puno uložila u infrastrukturu, uključujući izgradnju 1700 km autoceste, a sve to puno bržim tempom nego što se očekivalo. Odlučite li istražiti Rumunjsku možete krenuti prema Transilvaniji, posjetiti Cluj Napoci (drugi najnaseljeniji grad u zemlji) i uživati u srednjovjekovnim dvorcima pa krenuti 270 km južno do šarmantnog Brasova, okruženog planinama.

Češka se nalazi na 18. mjestu u ukupnom poretku izvješća o sreći i na 10. među ispitanicima mlađim od 30 godina. Razlozi za to se traže u raznolikoj kulturnoj sceni, osobito u Pragu gdje se mladi nakon posla druže u parkovima, pubovima i kafićima, kao i politici koja Česima nosi solidan broj dana godišnjeg odmora i rodiljnog dopusta te dobru zdravstvenu skrb.

Brojni zaposlenici mogu računati na popuste za sportske aktivnosti, masaže i wellness. Kako biste doživjeli Češku nemojte se zadržati samo u Pragu. Na pola sata od glavnog grada pronaći ćete uzbudljive dvorce i netaknutu prirodu. Manji gradovi poput Olomouca, Brna i Plzena omogućuju vam da istražite kako žive lokalci, a ako volite pivo nemojte zanemariti posjet plzenskoj pivovari.