Institut za nestale osobe BiH ove godine obilježava 20 godina svoga osnutka, čime potvrđuje svoju ulogu ključne institucije u traženju i identifikaciji osoba nestalih u ratu. Istodobno, ta ustanova predstavlja simbol upornosti, profesionalnog pristupa i ljudskog dostojanstva u suočavanju s teškom prošlošću. 

Institut je nastao iz potrebe da se ljudsko dostojanstvo stavi iznad političkih podjela i nacionalnih granica te je u dva desetljeća svog djelovanja razvio multidisciplinarni i human pristup te rješavao najosjetljivija pitanja u postkonfliktnom društvu. S obilježavanja ove obljetnice, koje je okupilo predstavnike državnih institucija, međunarodnih organizacija, donatore i obitelji nestalih, poručeno je da rad Instituta nije samo institucionalna obveza, već i moralna i društvena odgovornost.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić ukazao je na značaj angažmana javnosti u pronalasku nestalih te je apelirao na sve koji imaju saznanja o masovnim grobnicama da ih dostave, anonimno ili javno. 

- Želim poslati poruku da svaka osoba u BiH koja zna gdje se nalazi neka masovna grobnica, nečiji grob, to anonimno ili javno prijavi kako bi obitelji 7.581 osoba za čijim se kostima je još uvijek traga mogle otići na njihovo zadnje počivalište i položiti cvijeće. Cilj je ovaj proces okončati u naredne dvije do tri godine, kazao je Hurtić ističući koliko je hitno i bitno da društvo zajednički doprinese zatvaranju tog dugotrajnog procesa. Na koncu je istaknuo da će ovo Ministarstvo uvijek stajati iza Instituta za nestale osobe BiH. 

Predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Nikola Perišić podsjetio je na povijest i misiju Instituta uz ocjenu da je u 20 godina njegova djelovanja uspostavljena jedinstvena institucija koja se bavi procesom traženja nestalih osoba na prostoru cijele zemlje. 

Perišić je istaknuo da, unatoč pohvalama, ali i kritikama, Institut ispunjava svoju misiju predajući posmrtne ostatke obiteljima, bez diskriminacije na osnovu etničke, nacionalne, rasne, spolne, socijalne ili bilo koje druge osnove. 

- Nažalost, još uvijek tragamo za 7.580 nestalih, što su najteži slučajevi, pretežno vezani za djela ratnih zločina čiji su se počinitelji dobro potrudili prikriti njihove tragove. Vrijeme koje protječe i smrt svjedoka i rodbine nisu saveznici u ovom procesu. Poruka s ovog obilježavanja su animiranje i dizanje svijesti cijele javnosti u BiH o značaju ovog procesa i zahtjev za većom podrške vlasti kako bi proces traženja nestalih polako bio priveden kraju, kazao je Perišić. 

Iz perspektive međunarodne zajednice, Institut za nestale osobe BiH predstavlja jedinstveni model u svijetu. Samira Krehić, šefica programa za Zapadni Balkan Međunarodne komisije za nestale osobe, istaknula je da je Institut prvi takav primjer državne institucije u svijetu koji je uspostavljen na inicijativu Međunarodne komisije i Vijeća ministara BiH. 

- Ova jedinstvena institucija služi kao model kako rješavanje pitanja nestalih može i treba biti provedeno u svakoj državi koja se suočava s tim problemom, koristeći pravne instrumente, znanstvene osnove i najnovija dostignuća u forenzici, kroz veliku suradnju i podršku obitelji nestalih, rekla je Krehić, prema čijim je riječima Institut tijekom proteklih 20 godina pronašao 75% nestalih od svih prijavljenih slučajeva nakon rata BiH. 

Uz opasku da je pred Institutom i nadalje veliki posao, ukazala je na potrebu daljnje političke i svake druge podrška kako bi Institut mogao nastaviti rad. 

- Rješavanje pitanja nestalih nije samo bolno za obitelji koje svakodnevno žive s tom boli, već je i ulaganje u budućnost i stabilnost društva i regije. Svaki pionirski rad je težak, a ovo je bio izuzetno izazovan proces jer pitanje nestalih jest i političko pitanje. Utvrđivanje činjenica i istine nije nimalo lagan posao, pojasnila je Krehić. 

Na obilježavanju 20. godišnjice pokazano je i kako su rezultati rada Instituta, od pronalaska nestalih i predaje njihovih posmrtnih ostataka obiteljima, do uspostave međunarodnog modela, ključni za stabilnost, pomirenje i mir.