Porezni dug u BiH i nadalje je jedan od najvećih ekonomskih problema, a najnoviji podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH pokazuju razmjere krize: naime, čak 49 tvrtki duguje po više od milijun konvertibilnih maraka po osnovu PDV-a i trošarina. U vrhu liste je sarajevski GRAS, s dugom većim od 29,7 milijuna KM, a slijedi Rudnik uglja 'Kreka' Tuzla s više od 23,3 milijuna KM. Među najvećim dužnicima su i privatne firme, ali i javna poduzeća, što dodatno komplicira situaciju. Ukupan dug najvećih poreznih obveznika u Federaciji BiH premašuje 2,7 milijardi KM, dok Uprava za neizravno oporezivanje (UIO) BiH na razini države potražuje stotine milijuna maraka od više od 1.300 kompanija.

Javna poduzeća među najvećim dužnicima

Lista pokazuje da među najvećim dužnicima dominiraju javna poduzeća i firme povezane s državom. Osim GRAS-a i rudnika 'Kreka', visoko na listi nalaze su i Bosmal Sarajevo (dug od 14,8 milijuna KM), Radiotelevizija BiH (7,4 milijuna KM), Monter & Co Bijeljina (7,6 milijuna KM), Hisar Trade Brčko (više od 7 milijuna KM).

Ekonomski stručnjaci upozoravaju da je značajan dio tih dugova praktično nenaplativ. Naime, veliki broj firmi s liste najvećih dužnika je ili u stečaju, ili ima blokirane račune, nema imovinu ili su vlasnici izvan BiH, što znači da dugovi često ostaju samo na papiru.

Strane firme među dužnicima

Osobit problem predstavljaju firme u stranom vlasništvu, koje također duguju milijune. Šest takvih firmi duguje državi oko 10,5 milijuna KM, a među njima su: FlyBosnia - 3,01 mil. KM (BiH/Saudijska Arabija); Bioil Doboj - 2,67 mil. KM (Turska); Petrona Trade - 1,98 mil. KM (Švicarska); NAPCO Beds Factory - 1,12 mil. KM (Nizozemska); KPA Unicon (Finska) - oko 925 tisuća KM, te Al-Dihani - oko 765 tisuća KM (Kuvajt). Mnoge od tih firmi su ugašene ili bez aktivnog poslovanja, što dodatno otežava naplatu.

Kako pojašnjavaju iz UNO-a BiH, problem nastaje jer strane firme često napuste BiH, nemaju imovinu ili formalno imaju zastupnike koji nisu zakonski dužnici. 

- U postupku prinudne naplate, često dobijemo informaciju da su utemeljitelji napustili BiH. Od tog trenutka, mogućnosti naplate su minimalne, naveli su ranije iz Uprave za Radio Slobodna Europa (RSE). U takvim slučajevima, država praktično ostaje bez mehanizama za naplatiti dug. Zakoni u BiH predviđaju stroge kazne za poreznu utaju - od novčanih do zatvorskih kazni u trajanju od šest mjeseci do deset godina. No, sudska praksa pokazuje da se najčešće izriče blaže kazne. Jedan od rijetkih strožih slučajeva je presuda iz 2020. godine, kada je Sud BiH osudio Emira Suljića na četiri i pol godine zatvora zbog utaje PDV-a od 580.000 KM.

Dok se dugovi gomilaju, proračuni ostaju bez prihoda koji bi trebali biti uloženi u zdravstvo, infrastrukturu, socijalna davanja…To, u praksi, znači da teret financiranja države sve više snose građani, radnici i mali gospodarstvenici koji svoje obveze redovito izmiruju.