Cijene nafte probile su razinu od 125 dolara po barelu, dosegnuvši najvišu razinu otkako je eskalirao sukob na Bliskom istoku. Brent je kratko popeo vrijednost do oko 126,4 USD (+7%), prije nego što se stabilizirao blizu 123,5 USD.

Skok je uslijedio nakon poruka Donalda Trumpa da će SAD nastaviti blokadu Hormuškog tjesnaca dok Iran ne pristane na sporazum o svom nuklearnom programu. Američki mediji izvijestili su i da su vojni zapovjednici pripremili plan za brz i snažan udar na Iran, s ciljem prisiljavanja Teherana na prihvaćanje uvjeta iz Washingtona.

Analitičari ING-a upozoravaju da je tržište nafte izašlo iz faze prekomjernog optimizma te se sada suočava sa realnim rizicima u opskrbi.

Povećanje cijena energenata najviše je pogodilo azijska tržišta. Posebno zemlje ovisne o nafti koja prolazi kroz Hormuz. Japan je osjetio najveći udar: dionice su pale, obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... su zabilježile rast prinosa, a jen je oslablio prema dolaru i približio se razinama na kojima vlasti inače interveniraju. Slabiji jen (oko 160 za USD) dodatno povećava troškove uvoza energije.

Skuplja energija podiže inflacijske pritiske i troškove zaduživanja, pa ulagači smanjuju izloženost rizičnijoj imovini. Unatoč rastu inflacije, Banka Japana zasad nije podigla kamatne stope, što dodatno pritišće valutu.

Na potezu su centralne banke
Američka tržišta zasad pokazuju veću otpornost. Terminski indeksi su blago u plusu, podržani jakim kvartalnim rezultatima tehnoloških kompanija. Dionica Alphabet-a, primjerice, skočila je oko 7% nakon zatvaranja burze. Na Tajvanu je indeks Taiex porastao 0,5%, zahvaljujući interesu za tvrtke povezane s razvojem umjetne inteligencije.

Financial Times primjećuje da tržišta, ponajprije tehnološki sektor, privremeno zanemaruju negativne energetske i geopolitičke vijesti zbog optimizma oko AI-ja. U SAD-u su prinosi na državne obveznice uglavnom stabilni (30-godišnje oko 5%, 10-godišnje oko 4,42%). Tečaj dolara se nije značajnije pomaknuo.

Sanjav budući smjer ovisit će o političkim potezima, odlukama ključnih centralnih banaka i novim makroekonomskim podacima. Uslijedit će pažljivo praćenje odluka ECB-a i nadolazećih američkih ekonomskih pokazatelja koji bi mogli pojačati volatilnost, piše financa.