Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Stalna poskupljenja hrane, a posebno voća i povrća koje bilježe značajan porast u odnosu na prijašnje godine i skoro su u razini cijene mesa, postavlja jedno ključno pitanje - postaje li zdrava hrana nedostižan "luksuz" bh žiteljima s niskim primanjima? 

Sindikalna potrošačka košarica četveročlanu obitelj za mjesec svibanj, a kako je to izračunao Savez samostalnih sindikata BiH, iznosila je 2.950,10 KM. 

Na hranu odlazi skoro 44% od tog cjelokupnog iznosa. Ono što je još više zabrinjavajuće, a kako se čini vlasti i donositelje odluka puno ne brine, je činjenica da je prosječna plaća FBiH 1.335 KM, a dok je minimalna tek 619 KM. Minimalnu plaću većina od skoro 550 tisuća zaposlenih u FBiH. O visini primanja umirovljenika, koje su na razini socijalne pomoći, da i ne govorimo.

To dovodi do jednostavne, ali poražavajuće računice - pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 45,25%, dok je pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom plaćom tek 20,98%. Stoga mnoge građane BiH brine pitanje kako uopće preživjeti inflatorne udare, dok im je zdrava prehrana vjerojatno u drugom planu i traže najjeftinije opcije često nauštrb zdravlja.

Cijene idu do nevjerojatnih iznosa

Kako je istražio BHRT, primjerice, borovnice i maline skuplje su i od mesa. Cijene kilograma voća - borovnica, malina i trešanja - dostigle su cijenu kilograma mesa u mesnicama u BiH. Iznimno visoke cijene u usporedbi sa standardom građana, gotovo dvostruko skuplje nego lani.

Je li rast cijena voća i povrća bio neizbježan? BHRT je potražio odgovor Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine.

-Došli smo u situaciju na koju upozoravamo godinama, nema zaštite domaće proizvodnje, nema ništa, a cijene sad diktira uvozni lobi. Ako se država bude nastavila ponašati ovako maćehinski, bit će još gore, rekao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Cijene nisu iste na svim tržnicama, a neki čak kažu i da prodaja ide bolje kada je roba skuplja. Suglasni su da cijene diktiraju dobavljači, kao i vremenski uvjeti. Kilogram malina i borovnica sada ide čak do nevjerojatnih 24 KM, dok su cijene jagoda i trešanja na pojedinim mjestima dostižu cijene od 9 i 10 KM po kilogramu. Izazov je to za mnoge kućne proračune, uz sve troškove života i nedostatna primanja.

Pohlepa domaćih trgovaca?

I u 2024. godini nastavlja se rast svih cijena. Zbirno, od siječnja do svibnja iznosi taj postotak je više od 15%. 

-Kakva zdrava prehrana? Dođem na tržnicu pred zatvaranje i kupim na sniženju. Vidim dosta ljudi na prebiru po smeću neće li naći neki krompir ili krastavac. Jad i bijeda. A i ovi naši digli tolike cijene. Sramota. Kako može biti da je hercegovačka trešnja 8 KM, a čitam negdje i više? Tako je i sa smokvama. Prošle godine bile 10 KM i više. To je pohlepa i neka ih je sram, kaže jedna gospođa dok je obilazila štandove na tržnici u Mostaru.

Podsjetimo na zanimljivo istraživanje Agencije za statistiku FBiH prije nekoliko godina koje je pokazalo zabrinjavajuću sklonost bh žitelja lošim prehrambenim navikama. Prema ovom istraživanju, bh građani vole dodatno zasoliti hranu, najčešće jedu bijeli kruh, razne vrste pita i peciva, rafiniranih ugljikohidrata, rižu i krumpir. 

Svaki građanin u prosjeku dnevno pojede čak pola kilograma kruha i to je najčešće kupljen prehrambeni artikl. Godišnje je to 160 kg, dok Europljani jedu 35 kg godišnje. Obrnuto proporcionalno je u potrošnji mesa. Bh. građani godišnje pojedu 35 kilograma, a građani EU 80 kilograma.

Istraživanje je pokazalo da bh građani puno manje jedu voća i povrća. Umjesto preporučenih 400 grama dnevno, povrće konzumiraju dvostruko manje, a nedovoljno jedu i ribu i orašaste plodove koji sadrže najviše nutritivne vrijednosti. To, dakako, a kako upozoravaju nutricionisti srozava kvalitetu prehrane, otvara mogućnosti raznim oboljenjima i gojaznosti. Previsoka cijena voća i povrća svakako utječe na prehrambene navike, što će zasigurno imati i dalekosežne posljedice na zdravlje većine bh građana.