U samo jednom danu Crna Gora riješila je dva od osam zahtjeva koje joj je Hrvatska postavila kao uvjet za završetak pregovora s Europskom unijom. Za preostale zahtjeve Zagreba rok istječe do kraja godine.

Završetak crnogorskih pregovora o pristupanju Europskoj uniji (EU), planiran do kraja godine, po svemu sudeći donijet će i rješavanje znatnog broja višegodišnjih bilateralnih sporova s Hrvatskom. Službeni Zagreb na tome inzistira kako bi dao zeleno svjetlo za zatvaranje svih preostalih pregovaračkih poglavlja Crne Gore, kojih je ukupno 12.

S druge strane, Njemačka, kao najutjecajnija članica EU-a, želi što skoriji ulazak Crne Gore u Uniju. Njemački kancelar Friedrich Merz smatra da se preostala sporna pitanja između dviju država mogu riješiti te da neće predstavljati prepreku crnogorskom članstvu.

Intenzivirani razgovori dviju zemalja
Hrvatski i crnogorski premijeri Andrej Plenković i Milojko Spajić jučer su o tome razgovarali na sastanku Berlinskog procesa u Miločeru. Plenković je tom prilikom poručio da je „ostvaren velik pomak kada je riječ o zahtjevu Zagreba za obeštećenje logoraša iz Morinja“.

Prethodno je vlada u Podgorici ovoga tjedna ispunila dva hrvatska zahtjeva: legalizirala je spomen-ploču u nekadašnjem logoru Morinj, koja je predmet prijepora unutar Crne Gore jer na njoj stoji da je na Hrvatsku izvršena „velikosrpska agresija“, te je promijenila naziv bazena „Zoran Džimi Gopčević“ u Kotoru u „Petar II. Petrović Njegoš“. Razlog je taj što je Gopčević, proslavljeni vaterpolist, 1992. godine bio čuvar u logoru Morinj.

Najzahtjevnija pitanja: „Jadran“ i Prevlaka
Među najzahtjevnijim otvorenim pitanjima ostaju hrvatski zahtjev za povrat školskog broda „Jadran“ te moguće rješenje pitanja granice na Prevlaci.

Plenković je izjavio da je sada pravi trenutak za rješavanje pitanja Prevlake, gdje već 24 godine funkcionira privremeni granični režim.

Profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Stevo Đurašković smatra da bi trebalo riješiti pitanja koja se odnose na kršenje temeljnih ljudskih prava i suočavanje s prošlošću. Među njima su, uz obeštećenje logoraša iz Morinja, i rasvjetljavanje sudbine nestalih osoba iz rata, procesuiranje ratnih zločina koje su počinili državljani Crne Gore nad hrvatskim građanima te povrat privatne imovine nezakonito oduzete Hrvatima u Boki kotorskoj tijekom 1990-ih godina.

„To treba pozdraviti i podržati iz dva razloga. Prvi je taj što će ispunjenje tih zahtjeva koristiti izgradnji građanske i demokratske političke kulture u crnogorskom društvu. Drugi je taj što zahtjevi proizlaze iz ratnih razaranja, a ne iz rješavanja nekih uobičajenih vanjskopolitičkih sporova. Pritom treba uzeti u obzir da su hrvatski zahtjevi djelomično potaknuti i provokacijama dijela vladajuće koalicije u Crnoj Gori, konkretno politikama predsjednika Skupštine Andrije Mandića, od nedavne poruke sućuti obitelji osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića do ranijeg usvajanja revizionističke Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu“, rekao je Đurašković za DW.

Treba li inzistirati na svim zahtjevima?
Đurašković pozdravlja i rješavanje pitanja spomen-ploče u Morinju te promjenu naziva bazena u Kotoru jer to, kako smatra, pokazuje da velik dio heterogene vladajuće koalicije u Crnoj Gori nije marioneta Aleksandra Vučića te da „biti prosrpski ne znači automatski biti i pročetnički nastrojen, kako se često pojednostavljeno prikazuje u hrvatskim medijima“.

„S te strane, uvjetovati pristupanje Crne Gore Europskoj uniji povratom broda ‘Jadran’ ili inzistiranjem na konačnom sporazumu o razgraničenju na Prevlaci čini mi se nekonstruktivnim. To je izraz vanjskopolitičkog sitničarenja Hrvatske, sličnog onome kojem je i sama Hrvatska bila izložena od Slovenije tijekom svojeg pristupanja EU-u. U konačnici, takvo ponašanje šteti i Hrvatskoj jer bi ulazak Crne Gore u Uniju automatski oslabio provučićevske pozicije u toj zemlji“, smatra Đurašković.

Rok za dogovor do kraja godine?
Plenković ističe da je Crnoj Gori ostavljeno određeno, ali ne predugo razdoblje za rješavanje preostalih pitanja, s obzirom na ambiciju Podgorice da što prije završi pristupne pregovore s EU-om. Taj se rok, kaže, proteže do kraja godine.

Na pitanje je li Hrvatska spremna odustati od nekog od svojih zahtjeva, Plenković odgovara da postoje dvije skupine pitanja: ona koja su isključivo u nadležnosti crnogorske vlade i ona koja ne ovise samo o Crnoj Gori.

„Ako je riječ, primjerice, o aktivnostima za koje Crna Gora ne posjeduje sve podatke pa ih mora zatražiti od druge susjedne države, postavlja se pitanje hoće li ih ta država dati. Također, dio aktivnosti vezan je uz rad crnogorskih pravosudnih tijela i konačne sudske odluke. To smo jasno objasnili crnogorskim kolegama. Razumijemo te okolnosti i nismo nerazumni“, poručio je Plenković.

U mogućnost rješavanja sporova vjeruje i njemački kancelar Merz, koji ih smatra lokalnim i rješivim pitanjima. O tome je prošloga tjedna razgovarao s Plenkovićem, a jučer je poslao i jasnu poruku:

„Siguran sam da se preostala pitanja mogu riješiti i da neće predstavljati prepreku članstvu Crne Gore u Europskoj uniji.“

Merz je također naglasio da je Crna Gora na dobrom putu da se uskoro pridruži EU-u te da Njemačka želi zadržati postojeći zamah politike proširenja, piše DW.