Bosna i Hercegovina danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Mrkonjić Gradu 1943. godine, na kojem su donesene odluke o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine.

Prije točno 78 godina, Vijećnici ZAVNOBIH-a, njih ukupno 247 iz svih dijelova zemlje, usvojili su Rezoluciju o osnivanju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima Bosne i Hercegovine u kojima je rečeno da je Bosna i Hercegovina jedinstvena i nedjeljiva država, ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i muslimanska i hrvatska, zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost Muslimana, Srba i Hrvata, ali i svih ostalih naroda koji u njoj žive.

Za predsjednika Prezidija izabran je bijeljinski ljekar Vojislav Kecmanović, a njegovi potpredsjednici bili su Avdo Humo, Aleksandar Preka i Đuro Pucar Stari. Za sekretara je izabran Hasan Brkić.

ZAVNOBiH je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti.

Značaj zasjedanja u Mrkonjić Gradu leži u činjenici da je njegovim odlukama, prvi put od 1463. godine, kada je pala pod upravu Osmanske imperije, Bosna i Hercegovina obnovila državnost. Zahvaljujući tome, u sastav buduće Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) ušla je kao jedna od šest republika, ravnopravna ostalima.

Kasnije će, na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, 1. srpnja 1944. godine, biti donesen još jedan izuzetno važan dokument – Deklaracija o pravima građana u Bosni i Hercegovini, kojim su garantovani: sloboda vjere, sloboda zbora i dogovora, udruživanja i štampe, lična i imovinska sigurnost građana, te sloboda privatne inicijative u privrednom životu, kao i ravnopravnost žene sa muškarcem.

Izvor: BHRT