Zahvaljujući projektu „Inkluzivna dekarbonizacija“ (IDA) koji je financirala Vlada Japana, a provodio Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini u suradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, 20 malih i srednjih poduzeća iz tri industrije s visokim emisijama ugljika (električna energija, čelik i cement) dobilo je tehničku i bespovratnu financijsku podršku za dekarbonizaciju svog poslovanja.

Podrška uključuje ugradnju fotonaponskih elektrana, sistema grijanja i kompresora, toplotnih pumpi, zamjene rasvjetnih tijela, termoizolaciju fasade i drugih mjera zelene tehnologije, što će im donijeti i brojne pogodnosti, između ostalih, smanjenje troškova grijanja i električne energije.

U proteklih 12 mjeseci, kroz IDA projekat su pokrenute značajne aktivnosti na uvođenju mehanizma za pravednu tranziciju ka privredi s niskim udjelom ugljika u BiH. Cilj ovih napora je podrška BiH da odgovori na hitnu potrebu smanjenja visoke ovisnosti o fosilnim gorivima na pravedan i rodno osviješten način, kao i u konkretnoj provedbi njenih klimatskih planova. 

Podrška malim i srednjim poduzećima će značajno olakšati njihovu tranziciju, kroz korištenje potencijala energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u njihovom budućem poslovanju i razvoju.

Jedno od tih preduzeća je NIHO-MOTORS, obiteljska firma iz Konjica koja se bavi mašinskom obradom metala, proizvodnjom kočionih pločica i prodajom rezervnih dijelova za automobile. U okviru IDA projekta, za potrebe kvalitetnije i ekonomičnije proizvodnje, osigurana je zamjena starog CNC struga INDEX GB - 30 novom glodalicom DMG MORI DMU 40 – MONOBLOCK.

Nihad Alikadić, vlasnik ovog preduzeća, svjestan je važnosti procesa dekarbonizacije. Navodeći kako se već sada određeni inozemni kupci interesiraju kakvu električnu energiju koristi za proizvodnju, pojašnjava da je dekarbonizacija neizbježna, kako bi se zbog EU mehanizma za prilagođavanje granica ugljika izbjeglo plaćanje poreza na robu koja se uvozi u EU, a koja je proizvedena intenzivnim korištenjem fosilnih goriva.

-Dobili smo jednu vrlo modernu mašinu koja će sigurno unaprijediti kvalitet naših proizvoda. Potrošnja električne energije u godini dana bit će drastično manja poredeći s potrošnjom kada koristimo stare strojeve. Što smo prije trebali raditi na dvije, tri mašine, sada to radimo samo na jednoj. Električna energija u obradi metala učestvuje sa više od 3,5 posto. Racionalizacijom ove potrošnje, postajemo konkurentniji. Zato smo u proces dekarbonizacije krenuli samostalno. Uradili smo i utopljavanje i prešli na grijanje na pelet, ističe Alikadić.

Kao potpisnica Sofijske deklaracije, BiH se obavezla da radi na ostvarivanju cilja ugljične neutralnosti do 2050. godine. Pored toga, u svojim revidiranim Utvrđenim doprinosima obavezala se da će smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte za 33,2 posto do 2030. godine i skoro za 66 posto do 2050. godine, s energetskim sektorom i industrijama s visokim emisijama ugljika u središtu tranzicije na privredu s niskim udjelom ugljika.

Tisakomerc d.o.o. iz Žepča je proizvodno-trgovačka firma koja se bavi proizvodnjom i distribucijom vijčane robe, okova, alata za obradu PVC i ALU stolarije, glodala, metalnih dijelova, tekstila, brizganjem plastike i izvozom namještaja. 

Nagib Mujkić, direktor kompanije Tisakomerc, mišljenja je da je stalna edukacija o dekarbonizaciji neophodna, te da ona nije projekt pojedinca već cjelokupnog društva. Za potrebe ove firme, kroz IDA projekat, realizirana je nabavka, doprema i ugradnja linije za brizganje plastike sa servo motorom i laserskih aparata za zavarivanje.

-Mašine u generacijama koje smo kupili, a to je posljednja generacija, proizvode različit program za fabrike namještaja i metalnu industriju od plastike i štede do 80 posto energije. Ovim našim malim doprinosom procesu dekarbonizacije u Bosni i Hercegovini, željeli smo da pokažemo da smo prepoznali njenu važnost. Tranzicija je neizbježna sa naglaskom na riječ ‘pravedna’. Nemamo razloga da se ne uključimo u projekat koji Europa i svijet provode, poručuje Mujkić.

U okviru IDA projekta, izgrađeno je deset solarnih elektrana ukupne snage 3,5 MW. Vrijednost investicije iznosi 6 milijuna konvertibilnih maraka (KM) što će doprinijeti smanjenju potrošnje energije za 3.500 MWh i emisija CO2 za više od 2.500 tona.

Kompanija RAMA-GLAS iz Sarajeva se već duže od dva desetljeća bavi preradom stakla. Uz vlastita i sredstva osigurana IDA projektom, ova kompanija će se u budućnosti strujom snabdijevati iz fotonaponske elektrane.

Almir Ahmić, tehnički direktor kompanije RAMA-GLAS naglasio je da o uštedama električne energije i postavci solarnih panela razmišljaju još od 2015. godine.

-Investicija u jednu ovakvu elektranu nama mnogo znači jer spadamo u velike potrošače struje. Fotonaponska elektrana nosit će jednu trećinu naše ukupne potrošnje električne energije što nije beznačajno. Njenom instalacijom, praktično ćemo smanjiti emisiju CO2 za skoro 800 000 kg na godišnjem nivou. Zelena energija je veoma važna, kako za nas proizvođače tako i za cijelu državu, tvrdi Ahmić.

IDA projekt omogućio je uspostavljanje strateškog osnova za pravednu tranziciju, izgradnju kapaciteta više od 350 aktera u tranziciji, podržano je više od 20 malih i srednjih poduzeća i 100 000 korisnika, investirano 7,8 milijuna KM u dekarbonizaciju industrije, instalirano 3,58 MW OIE kapaciteta za vlastitu potrošnju, ušteđeno više od 1,3 milijuna KM na godišnjem nivou, te predviđeno smanjenje emisije za 42,936.09 t eqCO2 u životnom vijeku investicija.