Čelnici država NATO-a okupit će se sutra i srijedu u turskoj prijestolnici Ankari na summitu na kojemu bi europske članice trebale preuzeti glavni teret za obranu vlastitog kontinenta. Održat će se i sastanak na razini šefova država ili vlada koji je, prema izjavama nekih diplomata, skraćen kako Trumpu ne bi postalo dosadno.

"Udvostručujemo naše napore kako bismo NATO učinili onim što je oduvijek trebao biti: uravnotežen savez s Europom na čelu za vlastitu obranu, NATO 3.0", rekao je američki ministar rata Pete Hegseth u Bruxellesu na nedavno održanom sastanku ministara obrane država članica.

Sjedinjene Države već su započele sa smanjivanjem svoga angažmana i vojnih sposobnosti u Europi, koja treba preuzeti konvencionalnu obranu, dok bi Washington nastavio pružati nuklearni kišobran i strateške obavještajne podatke. Europa bi trebala osigurati konvencionalnu, nenuklearnu moć kopnenih, zračnih i pomorskih snaga unutar Saveza, dok bi se Sjedinjene Države više angažirale u indo-pacifičkoj regiji.

Rutteova poruka: Obveze moraju postati rezultati
Čelnici će razmotriti napredak od posljednjeg summita u Haagu prošle godine i definirati plan za nastavak ostvarivanja ključnih ciljeva NATO-a.

"Predstojeća zadaća je jasna: pretvoriti obveze koje su saveznici preuzeli u konkretne rezultate. Povećana ulaganja, industrijska proizvodnja i kontinuirana podrška Ukrajini, sve to doprinosi jačem NATO-u i većoj sigurnosti za sve nas", poruka je glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea.

Pritisak na članice
Pod pritiskom Trumpa, koji često kritizira NATO i optužuje članice da ne troše dovoljno za obranu i da se previše oslanjaju na SAD, sve članice osim Španjolske na summitu u Haagu pristale su povećati izdvajanja za obranu na 5 posto BDP-a do 2035. godine, od čega se 3,5 posto odnosi na čisto obrambene izdatke, a preostalih 1,5 posto na troškove povezane s obranom.

"Neki saveznici čine više od drugih, pa imamo zemlje poput Poljske, skandinavskih zemalja, baltičkih država i Njemačke koje prednjače", izjavio je američki veleposlanik pri NATO-u Matt Whittaker.

"Ali imamo neke koje zaostaju, bilo zato što ne troše dovoljno ili zato što nisu na vjerodostojnom putu da ispune obveze preuzete u Haagu", dodao je Whittaker.

Tri zemlje koje bi ove godine mogle pasti ispod ranijeg cilja o izdvajanju dva posto BDP-a, Albanija, Češka i Slovenija, mogle bi se naći pod pojačanim pritiskom.

Trump, Meloni i Erdogan
Trump se naljutio na europske saveznike optužujući ih za izostanak podrške za američki rat u Iranu te zaprijetio da bi Sjedinjene Države mogle preispitati svoju sigurnosnu potporu državama članicama.

Posljednjih tjedana Trump se sukobio s nekoliko europskih čelnika, a zadnja u nizu bila je talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je dugo igrala na kartu da može biti posrednik između američkog predsjednika i europskih čelnika. Ipak, s jednim od čelnika i dalje ima vrlo dobre odnose, s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Prošli je tjedan izjavio da možda čak ne bi ni išao na summit da ga ne organizira Erdogan u Turskoj. Da bi ga umirio, glavni tajnik Mark Rutte prilikom nedavnog sastanka u Bijeloj kući predstavio je podatke po kojima su Europljani i Kanada prošle godine povećali obrambenu potrošnju za gotovo 20 posto te da su za prošlu i ovu godinu predviđena dodatna ulaganja od oko 140 milijardi dolara.

Završna deklaracija: 140 milijardi za Ukrajinu
Čelnici NATO-a u Ankari će usvojiti završnu deklaraciju, službeni dokument koji se usvaja na kraju svakog summita šefova država i vlada i u kojemu se definiraju ključni strateški prioriteti i smjernice Saveza. Na deklaraciji već tjednima rade veleposlanici država članica.

Prema onome što je dosad procurilo, saveznici će potvrditi "nepokolebljivu predanost" kolektivnoj obrani iz članka 5. Ugovora o sjevernoatlantskom savezu. Također će najaviti pomoć Ukrajini od 70 milijardi eura ove godine i isto toliko sljedeće, ukupno 140 milijardi.

No, to nije u potpunosti novi iznos. On uključuje 60 milijardi eura zajma koje je Europska unija osigurala za Ukrajinu za ovu i sljedeću godinu, kao i bilateralnu pomoć koju su neke članice Saveza već unijele u svoje proračune, a ostatak do predviđenog iznosa bit će nova sredstva.

Financijsku pomoć Ukrajini osigurat će Kanada i europski saveznici, dok su Sjedinjene Države od Trumpova povratka u Bijelu kuću odlučile da više neće financirati vojnu pomoć ukrajinskim snagama.

Zelenski u Ankari
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji će biti u Ankari, izjavio je kako očekuje da se u završnoj deklaraciji nađe i protuzračna i proturaketna pomoć za njegovu zemlju.

U završnoj deklaraciji trebao bi se naći i dio koji kaže da Rusija predstavlja dugoročnu prijetnju euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti te da Iran nikada ne smije imati nuklearno oružje. Čelnici će pozvati Teheran da poštuje slobodu plovidbe u Hormuškom tjesnacu.

Program summita: Tri sata za šefove država
Prema programu skupa u Ankari, za čelnike država članica i njihove supružnike večeras bit će priređen prijem i večera, na koje su pozvani i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i južnokorejski predsjednik Lee Jae-myung.

Paralelno s tim, ministri vanjskih poslova i ministri obrane zasebno će se okupiti na radnoj večeri.

U srijedu prijepodne sastaje se Sjevernoatlantsko vijeće na razini šefova država ili vlada. Predviđeno je da sastanak traje samo tri sata. Prema izjavama nekih diplomata, summit je skraćen kako Trumpu ne bi postalo dosadno.

Na marginama summita, sutra se održava forum obrambene industrije NATO-a, na kojemu sudjeluju visoki politički i vojni dužnosnici iz 32 države članice NATO-a, partnerskih zemalja te predstavnici tvrtki globalne obrambene industrije. Očekuje se potpisivanje više ugovora s obrambenom industrijom, koji bi mogli dosegnuti više milijardi eura.

Bespravna palača kao simbol autokracije
Summit se održava u raskošnoj turskoj predsjedničkoj palači, golemom kompleksu koji se prostire na više od 200 tisuća četvornih metara, s više od 1100 soba, čija je izgradnja koštala više od 500 milijuna eura. Erdoganova oporba tu palaču smatra simbolom rastrošnosti njegove autokratske vlasti.

Palača je izgrađena bespravno, bez valjane građevinske dozvole. Turski vrhovni upravni sud presudio je 2015. godine da je gradnja palače bila protupravna jer je izgrađena na zaštićenom šumskom području, piše index.