Narativ iz Moskve tokom posjete Milorada Dodika pokazuje sve jači pokušaj Rusije da utiče na politička dešavanja u Bosni i Hercegovini – uz otvorenu podršku Dodiku i osporavanje odluka domaćih institucija.

Tokom sastanaka sa šefom ruske diplomacije Sergejem Lavrovom i tajnikom Vijeća sigurnosti Sergejem Šojguom, Dodik je predstavljen kao "legalni predsjednik Republike Srpske", iako mu je mandat oduzet pravosnažnom presudom Suda BiH i odlukom Centralne izborne komisije, piše Radio Slobodna Europa.

Šojgu je ujedno podržao održavanje referenduma u RS, iako je Ustavni sud BiH zaključio da entitet za to nema ustavno pravo.

Analitičari upozoravaju da Rusija koristi političku krizu i Dodikov položaj kako bi dodatno destabilizovala Bosnu i Hercegovinu.

Posebnu zabrinutost izaziva najava da bi se BiH mogla naći kao tema jesenjeg zasjedanja Vijeća sigurnosti UN-a, kojim Rusija predsjedava, što bi moglo pomoći širenju ruskog narativa o krizi unutar Bosne i Hercegovine.

Rusija je pooštrila svoju retoriku, naročito od početka avgusta, kako je proruskom lideru vodeće partije Srba u BiH, Miloradu Dodiku, priopćena pravoznažna presuda.

Dodik je osuđen na zatvorsku kaznu, koju je otkupio, te zabranu obavljanja javnih političkih funkcija u narednih šest godina, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH. Visoki predstavnik spriječio je provođenje secesionističkih poteza vlasti u RS, predvođenih Dodikom, kojim se podrivaju državne institucije u BiH.

Iz Europske unije i Ureda visokog predstavnika u BiH nije odgovoreno na upit RSE vezano za izjave ruskih zvaničnika o situaciji u BIH.

Nema odgovora ni iz ruske ambasade u BiH o tome da li su izjave Lavrova i Šojgua miješanje Moskve u unutarnje poslove u BiH, te zbog čega zvanična Moskva ne poštuje institucije BiH koje su Dodiku oduzele mandat.

Hibridne metode za destabilizaciju BiH
Analitičar Vedran Džihić za RSE ističe da Rusija već godinama koristi Zapadni Balkan, pa tako i Bosnu i Hercegovinu, kao prostor za političko i geopolitičko "remetilaštvo".

"Ruska Federacija je daleko od Balkana, ali ima resurse da bude tzv. spoiler, netko tko remeti stabilnost u regiji koja je strateški važna za Zapad", kaže Džihić, dodajući da Moskva sada koristi i situaciju Milorada Dodika, koji se našao u "političkom ćorsokaku" i traži "slamku spasa".

On ističe da je ovo dio šireg ruskog narativa protiv Zapada.

"Prvo imamo ideološku dimenziju, narativ o pokvarenom i dekadentnom Zapadu koji provocira i destabilizuje, a potom praktičnu dimenziju koja se tiče same sudbine Dodika", naveo je Džihić.

On upozorava kako Rusija u svom djelovanju koristi sve metode, od hibridnog rata, informativnog rata, preko djelovanja tajnih službi, do političkih manipulacija, kako bi ostvarila svoje ciljeve.

"Sva ta sredstva su već duže na terenu u BiH, koordinirana između ruskih i srpskih tajnih službi. Ruska vojska nema pristup, a financijska podrška je marginalna u odnosu na zapadne investicije. Ipak, informativni i hibridni rat traje već dugo i intenzivira se od početka agresije na Ukrajinu", naveo je Džihić.

Prema Džihiću, iako Rusija nema kapacitete da dugoročno izazove kaos u regiji, "ova situacija i dalje može izazvati lokalne provokacije i političke incidente".

"Podrška u užoj 'kliki' oko Dodika više nije dominantna, postoje različita mišljenja i problemi u financiranju budžeta RS. Nikada ne možemo isključiti mogućnost incidenata, ali Zapad i NATO imaju planove da reaguju i spriječe šire konflikte", zaključio je Džihić.

Šta očekivati od Rusije u UN?
Rusija je dodatno pojačala pritisak i najavom Lavrova da će u listopadu, kada preuzme predsjedavanje Vijećem sigurnosti UN-a, staviti pitanje BiH i situacije oko Dodika na dnevni red.

I Dodik je u više navrata najavio da će tražiti od Rusije da upotrijebi veto kako bi spriječila produženje mandata EUFOR-u, međunarodnim snagama zaduženim za očuvanje mira u BiH, što bi moglo doveseti do dodatnog slabljenja međunarodne prisutnosti u zemlji.

"To znači produbljivanje krize kod nas. Rusko zalaganje i zaštita secesionizma u BiH znači zalaganje za nemire i nestabilnost, koliko god oni (Rusi) demagoški izgovarali suprotno. U suštini, ono što rade pokazuje da se zalažu za nešto drugo", naveo je bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Moskvi, Enver Halilović.

On napominje da, iako su sjednice Vijeća sigurnosti često diskusioni klub bez praktičnog efekta, "oni će reći svoj stav, što neće imati faktički realnog efekta, osim u političkoj komplikaciji stanja u BiH".

"U političkom smislu ima značaj, jer se na širem međunarodnom planu širi uticaj ruskog stava o političkim procesima u BiH", naveo je on.

EU i NATO od ranije upozoravaju na ruski utjecaj u BiH
Europska unija i njeni zvaničnici upozoravaju na maligni uticaj Rusije u Bosni i Hercegovini i ističu potrebu očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje.

U izvještaju Europske komisije iz lipnja 2025. navodi se da Bosna i Hercegovina sve češće postaje meta stranih uticaja, posebno iz Rusije i Kine. Oni koriste etničke podjele i slabosti institucija kako bi usporili reforme, podrivali ustavni poredak i smanjili povjerenje građana u EU.

Slično se navodi i u Rezoluciji Europskog parlamenta usvojenoj u srpnju 2025. gdje se dodatno izražava zabrinutost zbog "zlonamjernog stranog miješanja i kampanja dezinformacija stranih aktera u BiH, posebno Rusije i Kine".

Upozorenje dolazi i iz NATO-a. Tokom posjete Sarajevu u studenom 2023., tadašnji glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg naglasio je zabrinutost zbog "zlonamjernog stranog miješanja", uključujući Rusiju, u nestabilnom balkanskom okruženju.

Na proljećnoj sjednici NATO Parlamentarne skupštine u svibnju 2025., saveznici su pozvani da pojačaju angažman na Balkanu, gdje, kako je navedeno, mir i dalje ostaje krhak, a zlonamjerne sile prijete stabilnosti regije.