Dok se stranke i žitelji 'hvataju' mitologije i fantazmagorija ekonomija nam tone u sve dublji ambis
Sumorne prognoze ekonomskog rasta BiH
Piše: Dragan Bradvica
dragan@dnevni-list.ba
Opći izbori u Bosni i Hercegovini su gotovo ali, nažalost, teško da su gotovi i populizam, mitovi, ceremonijalna politika. To je ono na čemu gro bh. političkih subjekata gradi svoju platformu. Međutim, stvarni život neće čekati da se ostvare mitološka nadanja, fantazmagorije ili neka čudesa s nebesa. On nas sve 'udara' svaki dan, a s obzirom na (ne)rad još uvijek aktualnih vlasti čini se kako pravi udari tek dolaze. Oni ekonomski, ali i demografski.
Sumorno stanje bh. ekonomije
Tako je Svjetska banka smanjila prognozu ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine za ovu godinu, a nova procjena dolazi u trenutku kada i posljednji domaći pokazatelji ukazuju na relativno skroman tempo rasta uz i dalje izražene inflatorne pritiske. Prema najnovijim projekcijama Svjetske banke, realni bruto domaći proizvod BiH ove godine trebao bi porasti za 2,4 posto, što je za 0,1 posto manje u odnosu na prognozu iz lipnja, kada se očekivao rast od 2,5 posto. Nešto snažnija ekonomska aktivnost očekuje se u narednim godinama. Svjetska banka za 2027. predviđa rast od 2,9 posto, dok bi u 2028. ekonomija BiH trebala porasti za 3,1 posto. Međutim, to je daleko od onoga što bi značio i stvari ekonomski oporavak zemlje. Za to nam trebaju stope rasta minimalno oko šest posto godišnje. To, nažalost, nećemo još dugo dočekati.
Slične prognoze i drugih financijski institucija
Dnevni list je već objavljivao izvješća Središnje banka BiH čije su prognoze rasta također vrlo slične onima Svjetske banka. Naime, prošlog mjeseca je Središnja banka BiH objavila kako procjenjuje realni rast BDP u drugom 2026. na 2,2 posto, dok je za treći kvartal projiciran rast od 2,3 posto.
Ništa optimističnije nisu bile niti procjene Međunarodnog monetarnog fonda. Oni su u srpnju objavili kako njihove procjene ukazuju da je ekonomski rast u BiH i dalje skroman, uz povišenu inflaciju i rast fiskalnih pritisaka, dok dodatni rizici dolaze od cijena energije, slabije vanjske potražnje i ekonomskih kretanja kod najvažnijih trgovinskih partnera BiH.
