Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Prema najavi Vatikanskog tiskovnog ureda, sutra će se, s početkom u 11:30 sati, u Tiskovnom uredu Svete Stolice, Sala San Pio X u Rimu, održati konferencija za medije na temu o "Duhovnom iskustvu Međugorja". Koferenciju za medije voditi će kardinal Víctor Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, a na istoj će sudjelovati i monsinjor Armando Matteo, tajnik Doktrinarnog odjela dikasterija, i Andrea Tornielli, ravnatelj Dikasterija za komunikaciju. Ovaj događaj će biti dostupan i za praćenje u živo na YouTube kanalu Vatican News. I sama najava Vatikanskog tiskovnog ureda pobudila je veliko zanimanje među katolicima diljem svijeta, a posebno u BiH i samom Međugorju kojeg Vatikan još nije priznao kao mjesto Gospinog ukazanja. 

U ovom kontekstu za podsjetiti je kako je Dikasterij za nauk vjere u svibnju objavio nove, pooštrene Norme za postupanje u razlučivanju pretpostavljenih nadnaravnih pojava. 

Što treba razjasniti u slučaju Međugorja

Dok vlada neizvjesnost što će kardinal Víctor Fernández, monsinjor Armando Matteo i Andrea Tornielli, ravnatelj Dikasterija za komunikaciju imati što za kazati, podsjetimo na njegove odgovore novinarima od 17. svibnja ove godine, nakon objave Novih normi za postupanje u razlučivanju nadnaravnih pojava, a kada je govorio upravo o Međugorju. Ove njegove izjave također je prenio Vatican News.

-Što se tiče Međugorja, još nije donesen nikakav zaključak, ali s ovim smjernicama vjerujemo da će biti lakše nastaviti i doći do zaključka, rekao je kardinal Víctor Manuel Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, tijekom presice u svibnju ove godine. konferencija koja predstavlja nove norme za razlučivanje pretpostavljenih nadnaravnih pojava. 

Odgovarajući na novinarski upit, dodao je da će "za druge slučajeve koji su dugi niz godina prisutni na Dikasteriju ove smjernice olakšati donošenje razboritog zaključka". 

Nastavio je: "U mnogim slučajevima ti su se fenomeni razvijali dobro i normalno. Ponekad se s fenomenom može lako upravljati bez problema, proizvodeći pozitivne rezultate: to se dogodilo u većini svetišta. Mnoga svetišta koja su vjernici često posjećivali proizašla su iz sličnog iskustva. Nikada nije bilo deklaracije, ni od biskupa ni od Dikasterija, i one su normalno rasle bez problema kao pučka pobožnost." 

Ukratko, objasnio je kardinal, "lijepa pojava može rasti" bez potrebe za "izjavom o nadnaravnom podrijetlu. U slučajevima Lourdesa, Fatime i Guadalupea, njihov golemi rast nije ovisio o izjavi o nadnaravnom podrijetlu."

Na drugo pitanje na istu temu, kardinal je odgovorio: "Što se tiče Međugorja, vidjet ćemo. Na primjer, nisam čitao materijal koji je dostupan na Dikasteriju, znam neke detalje, ali trebamo proučavati da bismo došli do zaključka s ovim novim normama. Imajte na umu da se fenomen može smatrati dobrim, a ne opasnim u početku, ali može imati neke probleme u svom kasnijem razvoju. Stoga, ponekad deklaracija treba razjasniti ove različite faze, to je razlika. A onda, pretpostavimo da je bilo zeleno svjetlo, 'nihil obstat', možda bismo trebali razjasniti da neke detalje ne trebamo shvatiti ozbiljno, Madonna je tamo davala naređenja, određivala raspored, mjesto, što bi biskup trebao činiti itd. To treba razjasniti".

Slučaj Međugorje

Vatican News piše kako 'međugorski fenomen' traje već 43 godine te kako je do 24. lipnja 1981. ime ovog malog sela u Bosni i Hercegovini (tada u komunističkoj Jugoslaviji), u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, bilo je poznato samo onima koji su živjeli u tom kraju. Danas je to duhovna referentna točka, ali i fizičko hodočasničko odredište za mnoge ljude.

Nadalje se navodi: Dvije djevojke od 15 i 16 godina, Ivanka Ivanković i Mirjana Dragičević, prijavile su da su 24. lipnja 1981. godine u 16 sati, šetajući kamenitim brdom Podbrdom, vidjele ženski lik na malom oblaku. Nedugo zatim pridružila se i Vicka Ivanković, Ivankina sestrična. Sve tri su tvrdile da su ponovno vidjele tajanstveni lik, ovaj put s djetetom u naručju, koje su odmah identificirali kao Djevicu Mariju. Ivan Dragičević, Jakov Čolo i Marija Pavlović bili su još troje mladih koji su činili skupinu zvanu "vidioci". Šestero mladih govorilo je o ukazanjima Marije, koja se predstavila kao 'Kraljica mira' s porukom koja temeljno poziva na pomirenje i obraćenje.

Od tog poslijepodneva i tih izvješća – na udaljenom dijelu zemlje koji će uskoro doživjeti krvavi rat – započela je priča koja je ostavila traga na život Crkve, dopirući do milijuna ljudi na različite načine: obraćenjima, dugim redovima ispovjedaonicama, sudjelovanjem u euharistijskim klanjanjima, kao i snažnom skepsom i oštrim protivljenjem.

Kao odgovor na sve veća iskustva vezana uz Međugorje, 1991. godine, Biskupska konferencija Jugoslavije su u tzv. 'Zadarskoj deklaraciji' izjavili da se na temelju do tada provedenih istraživanja ne može ustvrditi kako se radi o ukazanjima i nadnaravnim pojavama.

Međunarodna istražna komisija

Kako bi razjasnio međugorske činjenice, papa Benedikt XVI. je 17. ožujka 2010. u okviru tadašnje Kongregacije za nauk vjere osnovao Međunarodno istražno povjerenstvo. Povjerenstvo, kojim je predsjedao kardinal Camillo Ruini, prikupilo je i ispitalo "cjelokupan materijal" vezan uz to pitanje tijekom 17 sastanaka i predstavilo detaljno izvješće Papi, uključujući preporuke o "nadnaravnoj prirodi ili ne", ukazanja i sugerirajući najprikladnija pastoralna rješenja. 

Povjerenstvo je pregledalo svu dokumentaciju dostupnu u Vatikanu, u međugorskoj župi te u arhivima tajnih službi bivše Jugoslavije. Razgovarali su s navodnim "vidiocima" i svjedocima te obavili inspekciju na licu mjesta u Međugorju u travnju 2012. Taj rad je nastavljen gotovo četiri godine, zaključno s 17. siječnja 2014., kada je konačno izvješće predano papi Franji, piše Vatican News.

U svezi s Međugorjem, tijekom konferencije za novinare u zrakoplovu na povratku s apostolskog putovanja u Fatimu 13. svibnja 2017., papa Franjo je podsjetio da „sva ukazanja ili pretpostavljena ukazanja, pripadaju privatnoj sferi, nisu dio redovnog javnog učiteljstva Crkve". Posebno se osvrnuo na rad Istražnog povjerenstva, razlikujući tri aspekta: "Što se tiče prvih ukazanja, kada su (vidioci, op.au.) bili djeca, izvješće više-manje kaže da je potrebna daljnja istraga. O pretpostavljenim trenutnim ukazanjima, izvješće ima svoje sumnje", i "treće", istaknuo je Papa, "jezgra Ruinijeva izvješća: duhovna činjenica, pastoralna činjenica, ljudi koji tamo odlaze i obraćaju se, ljudi koji se susreću s Bogom, koji mijenjaju svoje živote za to, tamo nije čarobni štapić i ta se duhovno-pastoralna činjenica ne može negirati".

Imenovanje nadbiskupa Hosera 

S takvim pristupom, Papa je 11. veljače 2017. odlučio poljskom nadbiskupu Henryku Hoseru dodijeliti misiju "posebnog izaslanika Svete Stolice", kako bi "stekao dublje znanje o pastoralnoj situaciji" u Međugorju i, "osobito, potrebama vjernika koji onamo hodočaste" kako bi "predložili moguće pastoralne inicijative za budućnost". Ova je misija bila "isključivo pastoralne" prirode.

Dana 31. svibnja 2018., ne osvrćući se na konkretna pitanja vezana uz pretpostavljena ukazanja, papa Franjo imenovao je nadbiskupa Hosera apostolskim vizitatorom s posebnim obilježjem za župu Međugorje, na neodređeno vrijeme i prema odluci Svete Stolice. Ta je uloga također bila "isključivo pastoralna", u kontinuitetu s misijom posebnog izaslanika Svete Stolice koju je dovršio. 

"Poslanje apostolskog vizitatora", priopćio je Tiskovni ured Svete Stolice, "ima za cilj osigurati stabilno i kontinuirano praćenje međugorske župne zajednice i vjernika koji tamo hodočaste, a čije potrebe zahtijevaju posebnu pozornost".

U intervjuu za Vatican News nadbiskup Hoser objasnio je da hodočasnici iz cijeloga svijeta dolaze u Međugorje "susresti Krista i njegovu Majku". Istaknuo je kako je "marijanski put najizvjesniji i najsigurniji" jer vodi do Isusa. U Međugorju su vjernici usredotočeni na svetu misu, klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu i često pristupanje sakramentu pokore. Za nadbiskupa je to predstavljalo istinsko "kristocentrično" štovanje, življeno u blizini Djevice Marije, štovanom kao 'Kraljicom mira'.

Papa Franjo dopušta hodočašća

Nastavljajući u tom duhu, 12. svibnja 2019. nadbiskup Hoser i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto objavili su odluku pape Franje o dopuštanju hodočašća u Međugorje, koja sada mogu službeno organizirati biskupije i župe i više ne uzimaju mjesto samo u "privatnom obliku" kako je prethodno naznačila Kongregacija za nauk vjere.

Po ovom pitanju, tadašnji privremeni ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice, Alessandro Gisotti, pojasnio je da Papino ovlaštenje treba biti popraćeno upozorenjem "da se izbjegne da se ta hodočašća tumače kao potvrda poznatih događaja, koji još uvijek zahtijevaju ispitivanje" te da stoga treba izbjegavati da takva hodočašća stvaraju zabunu ili dvosmislenost s doktrinarnog gledišta". 

To se također odnosi na svećenike bilo kojeg ranga koji namjeravaju otići u Međugorje i tamo slaviti ili svečano koncelebrirati. Gisotti je također istaknuo da "s obzirom na značajan protok ljudi i obilne plodove milosti koji su iz njega proizašli, ova odredba spada u posebnu pastoralnu pozornost koju je Sveti Otac namjeravao posvetiti ovoj stvarnosti, usmjerenoj na njegovanje i promicanje plodova dobra". 

Tako će apostolski vizitator "lakše uspostavljati odnose sa svećenicima zaduženima za organizaciju hodočašća u Međugorje, kao pouzdanim i dobro pripremljenim osobama, dajući im informacije i smjernice za plodonosno vođenje tih hodočašća".

Dana 27. studenoga 2021. papa Franjo imenovao je nadbiskupa Alda Cavallija nasljednikom nadbiskupa Hosera, koji je preminuo 13. kolovoza, novim apostolskim vizitatorom, odgovornim za pastoralnu skrb hodočasnika koji putuju u Međugorje, kratak je rezime oko većine događanja koji traju punih 43 godine. Sutrašnja konferencija za medije dati će mnoge odgovore o Međugorju.

Šest odluka razlučivanja

Nihil Obstat: nije izražena nikakva sigurnost o nadnaravnoj autentičnosti, ali se prepoznaju znakovi djelovanja Duha.

Prae oculis habeatur: prepoznaju se pozitivni znakovi, ali postoje i elementi zbunjenosti ili rizika koji zahtijevaju razbor i dijalog s primateljima.

Curatur: kritički elementi su prisutni, ali postoji raširenost fenomena s provjerljivim duhovnim plodovima. Ne preporuča se zabrana koja bi mogla uznemiriti vjernike, ali se biskup poziva da tu pojavu ne potiče.

Sub mandato: kritična pitanja nisu povezana sa samim fenomenom, već s neprikladnom upotrebom od strane ljudi ili skupina. Sveta Stolica povjerava pastoralno vodstvo mjesta biskupu ili delegatu.

Prohibetur et obstruatur: unatoč nekim pozitivnim elementima, kritična pitanja i rizici su ozbiljni. Dikasterij moli biskupa da javno proglasi da privrženost nije dopuštena.

Declaratio de non supernaturalitate: biskup je ovlašten na temelju konkretnih dokaza proglasiti da pojava nije nadnaravna.