Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Priopćenje za javnost Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH u kojem se najoštrije osuđuje snimanje, praćenje i neovlašteno objavljivanje razgovora međunarodnih i europskih ministara i dužnosnika, pred mnoge je stavila pitanje – što se dogodilo te je HNS reagirao sa snažnom kritikom? 

No, uskoro se ispostavilo kako je to reakcija na snimku razgovora mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijjartoa s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem iza zatvorenih vrata, u studenom 2021. godine u Sarajevu, a koju je objavio TV Hayat te prenijeli brojni mediji.

Ovo otvara brojna pitanja o nezakonitom prisluškivanju te objavi takvog materijala u dnevno-političke svrhe, ali i o izazivanju diplomatskog skandala.

Samo za pretpostaviti je, primjerice, što bi se dogodilo ako jedan od razgovora na sastanku s, primjerice, američkim veleposlanikom i visokim bh dužnosnikom, bude tajno sniman.

Što su kazali Čović i Szijjarto?

Prema objavljenoj snimci razgovora Dragan Čović nije izrekao nijednu kompromitirajuću izjavu koja bi ga mogla dovoditi u neugodnu situaciju ili koju već nije izrekao u javnosti.

-Mi ne dozvoljavamo da samo jedan narod iz BiH govori u ime BiH. Želimo da to budu predstavnici institucija i konstitutivnih naroda. Migrantska kriza nam je zajednička problematika još uvijek izražena u BiH i sada pratimo događanja na poljskoj granici. Čini mi se da je prevažno da ljudi koji su u politici i koji slično vide ovaj problem, da sjednu zajedno i imaju isti nastup, kazao je između ostaloga Čović.

No, o izjavi mađarskog premijera može se raspravljati.

-Mi smo za usvajanje novog Izbornog zakona u BiH…Naravno, pošto smo obojica, pošto se baziramo na kršćanskim osnovama, vrijednostima, jasno je da osjećamo simpatiju i dijelimo simpatiju s Hrvatima. Tako da mogu obećam, gospodine predsjedniče, da ćemo mi do kraja biti uz vas i imat ćete našu podršku. Rekao sam i svom kolegi, ministru vanjskih poslova Hrvatske da on kaže šta je to korisno za vas i šta trebamo mi učiniti po tom pitanju, rekao je Szijjatro Draganu Čoviću koji je podsjećanja radi, već u travnju sljedeće godine otvorio Mostarski sajam gospodarstva gdje je upravo Mađarska bila zemlja-parter.

Dok je Čović kazao da će o razgovoru informirati hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića-Radmana, Szijarto je rekao da će o istom informirati premijera Viktora Orbana.

Podsjetimo da je Szijjarto tijekom nedavnog boravka u BiH također javno potvrdio kako će Mađarska blokirati svaki pokušaj izglasavanja sankcija predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku te da je on “njegov prijatelj”.

Međutim, iako je Mađarska, s obzirom na svoje česte oprečne stavove oko agresije Rusije na Ukrajinu te sankcije koje je Unija uvela prema toj zemlji s kojom Mađarska nastavlja suradnju, svojevrsna „crna ovca“ EU-a, snimanje razgovora dva visoka političara, od kojih je jedan ministar druge države, otvara mnoga, ozbiljna pitanja.

No, jedno od tih nije i novinarska objava „vrućeg materijala“ iako se isti, i to ne samo u BiH, često koristi kako bi se diskreditirao političke suparnike.

Nužna istraga o nezakonitom prisluškivanju

Dr.sc. Sandi Dizdarević, docent na predmetima Kriminalističkog intervjua i Kriminalističke psihologije, Zaštita od terorizma, za Dnevni list podsjeća kako je u obavještajnim teorijama i praksi uvriježena maksima provođenja zakonitog presretanja telekomunikacijskih razgovora i to uz nalog suda ili po ovlaštenju direktora obavještajno sigurnosne agencije u iznimnim slučajevima.

-S obzirom da se ovdje radi o visokom političkog dužnosniku u BiH, Predsjedniku HDZ, dr. Draganu Čoviću nisam siguran da je postojao nalog suda za provođenjem zakonitog presretanja telekomunikacijskih razgovora, tako da ostaje mogućnost da se sve provodilo po instrukciji i ovlaštenju direktora. I u jednom i drugom slučaju, ovakva praksa mora biti predmet preispitivanja, ne samo od strane Tužiteljstva BiH, već apriori od strane Komisije za parlamentarni nadzor nad radom Obavještajno sigurnosne agencije (OSA) BiH, te provođenja interne istrage. Ovakva praksa je nedopustiva osobito ako se koristi u dnevno političke svrhe i ovakvi zahtijevaju promptno djelovanje nadležnih pravosudnih, obavještajnih i policijskih tijela, jer postoji nedvojbeno viši stupanj sumnje da su nezakonite, a time i nedopustive, kazao je za Dnevni list Dizdarević.

On pri tom navodi kako u ovom slučaju postoji višestruki sigurnosni propust te da se prvi propust odnosi na nezakonitost koja je u kauzalnoj vezi s curenjem informacija iz službe, a osobito ukoliko se kao takve koriste u dnevno političke svrhe.

-Drugi smjer sigurnosnog propusta odnosi se i na službu osiguranja dr. Dragana Čovića, a mislim prvenstveno na policijsku službu koja ga štiti. Ta služba i te osobe nemaju samo obvezu fizičkog osiguranja, već cjelokupan sustav osiguranja koji podrazumijeva od pripreme prostorija za razgovor u smislu provođenja protu-diverzijskog pregleda, pregleda od neovlaštenog postavljanja prislušnih uređaja, pa do osiguranja sigurnosnih veza-telefonskog razgovora, analizira Dizdarević.

Dizdarević: Nezakonito sniman razgovor zbog unutar-političkog obračuna

On pri tom ističe kako će nadležni morati pružiti odgovore na niz pitanja, a da je središnje – tko je snimao razgovor.

-Postoji nekoliko pravaca u kojim je nužno krenuti pri potrazi za odgovorom: prvi pravac istrage mora biti usmjeren na nadležne državne institucije koje raspolažu materijalno tehničkom opremom za provođenje zakonitog presretanja telekomunikacijskih razgovora, jer može se dogoditi da u ovom nije sudjelovala OSA BiH, već neka druga služba. Drugi pravac istrage mora biti usmjeren na postojanje paraobavještajnog aparata, tko ima takve uređaje i koji su njihovi interesi. Slijedeće pitanje koje se mora postaviti kako je razgovor sniman, prisluškivanjem telefona ili prostorije, ili i telefona i prostorije, ili telefona osobe koja se bila nazočna u prostoriji sa dr. Draganom Čovićem ili posredstvom osobe koja je bila u prostoriji. Pitanje stavova bilo kojeg političara, bilo domaćeg ili stranog ne smije biti osnova za provođenje nezakonitog prisluškivanja, i u tom smislu mislim da su svaki komentari ili osvrti suvišni, ističe Dizdarević.

On naglašava da se u slučaju nezakonito snimanog razgovora predsjednika HDZ-a BiH i mađarskog ministra, radi o unutar političkom obračunu jer, kako kaže, u suprotnom da se radilo o zakonitom presretanju telekomunikacijskih razgovora osobe koje su bile predmet, odnosno mete, bili bi nakon provedenih radnji upoznate o istim, što je zakonska obveza.

-Takav scenarij se nije dogodio, što implicira i proizvodi sumnju da se radi o nezakonitim radnjama. S obzirom da se ovaj događaj dogodio u ranijem periodu, duboko sam uvjeren da će sadašnji menadžment OSA BiH, zajedno sa Tužiteljstvom BiH, i drugim institucijama, odgovorno i profesionalno pristupiti i istražiti navedeni događaj. U suvremenim državama, koje su istinski demokratske, u najmanju ruku, osobe koje su sudjelovale u ovakvim nezakonitostima podnijele bi ostavku, ostale bez zaposlenja, i odgovarale bi pred nadležnim pravosudnim institucijama, komentira Dizdarević za Dnevni list.

On naglašava kako se ovakvi postupci smatraju i potencijalnim diplomatskim skandalom.

-Nakon ovoga, kao država, dužni smo u najmanju ruku provesti objektivnu istragu, utvrditi činjenično stanje i uputiti ispriku mađarskim vlastima. Ovakvi skandali, osobito kada se govori o visokoj politici mogu dovesti do potpunog prekida diplomatskih veza između dvije države, što naravno u ovom trenutku nikome nije u interesu, zaključuje profesor Dizdarević.