Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je nedavno Zakon o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima, čiji predlagač je Federalna vlada. 

Ovim zakonskim rješenjem se smanjuje zbrojna stopa doprinosa za 13,25 posto, odnosno za pet i po indeksnih poena, odnosno sa 41,5 posto na 36 posto. Smanjuje se i stopa doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavca za tri i pol indeksna poena, kao i stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za dva indeksna poena. 

Na birou zbog zdravstvenog

Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima predstavlja stvarni prelazak iz sfere fiskalnih intervencija u sferu fiskalnih reformi. 

- Donošenjem odluke o minimalnoj plaći već je trebalo imati mehanizme smanjenja doprinosa. Poslodavci već deset godina predlažu da ono što Vlada umanji za davanje državi ostane radnicima. Ovo je sada mjera na dobrom putu, uz nelogične poteze sindikata koji, pošto je osnovni dohodak podignut, očekuju da sve što se oslobodi ostane uposleniku, ne računajući da je ovaj potez doveo do gašenja značajnog broja radnih mjesta. Mora se iznaći balans između dobre plaće i one koju poslodavci mogu podnijeti, navodi predsjednik Udruge poslodavaca Link, Tomislav Majić.

Premijer Nermin Nikšić nedavno je govorio o ekonomskim reformama koje su pokrenuli, o povećanju minimalne plaće, fiskalnim zakonima, ali ne i o stvarnim rezultatima reformi. Iz Vlade uporno odbijaju prihvatiti činjenicu da je nakon uvođenja neradne nedjelje, a onda i povećanja minimalne plaće sa 619 na 1.000 KM bez ikakve pripreme ili smanjenja doprinosa, došlo do smanjenja broj zaposlenih.

- Prema onome što je istražila Asocijacija poslodavaca Federacije BiH, oko 12 do 14 tisuća radnih mjesta u Federaciji je izgubljeno. Vidimo da su mali i srednji poduzetnici i obrtnici dovedeni u kritičnu situaciju. Muško šišanje je 10 KM, pa jedan frizer, dakle, treba obaviti 200 šišanja mjesečno da bi zaradio plaću bez ostalih troškova. To je prosječno deset šišanja dnevno za državu, a deset za sebe. Pitam se da li se 20 šišanja dnevno fizički može izdržati, naveo je Majić.

Smatra i kako je danas u evidenciji nezaposlenih u Zavodu veliki broj onih koji su evidentirani zbog zdravstvenog osiguranja, a ne stvarne potrebe ili potrage za zaposlenjem.

-Tu je jasna situacija. Odavno tražimo da se zdravstveno osiguranje sa službi za zapošljavanje prebaci na Ministarstvo Federacije, čime bi svaki stanovnik stekao pravo na osnovnu zdravstvenu zaštitu. Time bi tri četvrtine prijavljenih na službama za zapošljavanje nestalo, jer su ljudi na biroima uglavnom zbog zdravstvenog osiguranja, dodaje.

Pribojava se i negativne reflekse trgovinskih odnosa među vodećim svjetskim silama, a na štetu naše zemlje.

- Mi smo mala ekonomija na europskoj razini, na svjetskoj razini - sasvim beznačajna. Ako bi kihnule njemačka ili austrijska privreda, mi bismo kolabirali. Imamo najbolju suradnju sa susjedima, i to je ono što našu privredu drži na nogama. Jači ekonomski udar u svijetu bi proizveo strašnu posljedicu i za nas. Imamo dovoljno privrednih resursa da možemo kvalitetno preživjeti, rekao je.

Izgradili su monstruma

Na Zavodu za zapošljavanje završili su doskorašnji uposlenici Future, udruge koja je skrbila o pravima potrošača u zemlji. 

- Odluka o minimalnoj plaći donesena je bez konzultacija sa stručnjacima, akademskom zajednicom, poduzetnicima i organizacijama civilnog društva. Donijeli su je ne vodeći računa o tome da su ljudi, poduzetnici i civilne organizacije već imali planove. Minimalna plaća je u redu kao koncept, ali ovo zapravo nije ni minimalna plaća. Ona mora biti vezana uz postotak prosječne plaće ili troškove života. Ako znamo da je četveročlanoj obitelji samo za hranu potrebno oko 1.500 KM, onda ta plaća ne znači ništa. Stavlja radnika u poziciju nižu od roba – jer rob je radio za hranu i spavanje, a ova plaća ni to ne može pokriti. U Federaciji imamo 52 posto zaposlenih u javnom sektoru i najviše nameta na plaću u poduzetništvu. Jasno je da smo izašli iz okvira tržišnog gospodarstva i izgradili monstruma. Broj zaposlenih u javnom sektoru raste, dok broj u realnom sektoru opada. Mnoge informacije se prešućuju, a sve se pravda navodnim dobrom za radnike, poručio je predsjednik Udruge Marin Bago.

M. M.