Službenici Europske centralne banke će vjerojatno dvostruko smanjiti troškove zaduživanja, iako će se na kraju, prilikom određivanja kamatnih stopa, uzeti u obzir sve ono što radi američki predsjednik Donald Trump, tvrdi Bloombergovo istraživanje koje je obuhvatilo anketiranje ekonomista. Ispitanici iz ankete očekuju uzastopna smanjenja za po četvrtinu boda u travnju i lipnju, prije nego što depozitna stopa spadne na 2,0 posto, najmanje do kraja 2026.

Oni upozoravaju da američka „hirovita” ekonomska politika predstavlja značajan rizik za eurozonu, te prijeti da će potkopati njen ekonomski rast.

Kao glavnog krivca navode hirovitu promjenljivost američkog predsjednika u nastojanjima da preuredi globalni poredak po svome. Trumpov trgovinski rat je uzdrmao financijska tržišta, potakao strah od velikog ekonomskog sloma i ostavio međunarodne lidere u nedoumici kako će reagirati.

„Monetarnu politiku sada određuje Trump“, rekao je Arne Petimezas, analitičar AFS Interest iz Amsterdama. „ECB će uzalud čekati na više jasnoće po pitanju carina”.

Do daljnjeg, službenici će morati uživati u nelagodnom primirju koje trenutno vlada nakon što je Trump pauzirao većinu carina koje je najavio prošlog tjedna, na 90 dana da bi dao vrijeme za pregovore, a Europska unija je stavila svoje protumjere na čekanje. Njegov sukob sa Kinom je nastavio eskalirati, prenosi Biznis.

Najveći izazov za ECB u ovoj situaciji, kaže Alastair Winter iz Argyll Europe, „je da ECB mora izgledati kao da zna što radi, suočena sa Trampovim hirom“.

ECB se suočava s radikalno drugačijim svijetom nego kakav je bio zadnji put kada je održan sastanak službenika banke, pošto američke carine postaju stvarnost, a monetarna politika za eurozonu će se morati prilagoditi. „Očekujemo da će Upravni savjet ponovo sniziti stope za 25 baznih bodova na svom sastanku 17. travnja uoči serije smanjenja koja će uslijediti kasnije tijekom godine“, kaže David Powell, viši ekonomist eurozone.