Kamate ESB-a gotovo će sigurno ponovno porasti 10. rujna. Depozitna stopa trebala bi biti povećana za 25 baznih bodova, s 2,25 na 2,50 posto, a tržište je početkom rujna takav potez procjenjivalo s vjerojatnošću većom od 95 posto.

Zanimljiviji dio priče počinje nakon četvrtka.

Još 3. rujna 59 od 65 ekonomista u Reutersovoj anketi očekivalo je da će ESB završiti godinu sa stopom od 2,50 posto. Nekoliko dana poslije J.P. Morgan, BNP Paribas i Deutsche Bank već računaju s još jednim povećanjem u prosincu, na 2,75 posto.

Što se promijenilo?

Prije svega, energetski šok traje dulje nego što se očekivalo. Istodobno je gospodarstvo eurozone pokazalo više otpornosti, pa ESB ima nešto više prostora za reagiranje ako skuplja energija počne ulaziti u druge cijene.

Inflacija je ponovno iznad tri posto
InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u eurozoni u kolovozu je porasla s 2,9 na 3,3 posto, prema preliminarnoj procjeni Eurostata. Energija je bila 14,3 posto skuplja nego godinu ranije.

Ispod te ukupne brojke slika je mirnija. Inflacija usluga usporila je s 3,3 na 3,0 posto, a temeljna inflacija bez energije, hrane, alkohola i duhana s 2,5 na 2,4 posto.

Tu se nalazi granica između scenarija od 2,50 i 2,75 posto.

ESB može lakše tolerirati privremeno poskupljenje energije ako ono ne mijenja cijene u ostatku gospodarstva. Dulji problem nastaje kada skuplji energenti uđu u troškove prijevoza i proizvodnje, zatim u cijene roba i usluga te u pregovore o plaćama.

Na srpanjskom sastanku članovi Upravnog vijeća još nisu vidjeli široko rasprostranjene sekundarne učinke energetskog udara. Pokazatelji temeljne inflacije slabili su, a dugoročna inflacijska očekivanja ostajala blizu ciljanih dva posto.

Zbog toga jedan podatak od 3,3 posto nije dovoljan da unaprijed riješi prosinačku odluku.

Tri velike banke više ne misle da je 2,50 posto kraj
Deutsche Bank je 7. rujna promijenio prognozu koju je imao još nekoliko dana ranije. Umjesto završetka ciklusa na 2,50 posto sada očekuje povećanje i u prosincu te 2,75 posto kao vjerojatniji vrh.

Banka promjenu objašnjava dugotrajnijim energetskim pritiskom i drukčijim izgledima za gospodarski rast. I dalje ostavlja mogućnost da ESB stane na 2,50 posto ako geopolitičke napetosti oslabe i gospodarstvo uspori.

J.P. Morgan i BNP Paribas već su prije Deutsche Banka prognozu pomaknuli prema prosinačkom povećanju.

To je važna promjena, ali još nije konsenzus. Reutersova anketa od 3. rujna pokazala je upravo suprotno: velika većina ekonomista tada je očekivala da će rujan biti posljednje povećanje u ovom ciklusu.

Tržište sada dobiva dva tjedna vrlo različita signala. Rujanskih 2,50 posto gotovo je unaprijed uračunato. Završna stopa više nije.

Eurozona ESB-u zasad ne veže ruke
Još jedan argument za mogućnost nastavka povećanja stigao je 7. rujna.

Eurostat je rast BDP-a eurozone u drugom tromjesečju revidirao s 0,4 na 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal. Na godišnjoj razini gospodarstvo je poraslo 1,2 posto.

Ipak, struktura rasta ne daje razlog za pretjerani optimizam. Potrošnja kućanstava rastu je dodala 0,2 postotna boda, dok je neto izvoz pridonio s čak 0,9 bodova. Promjene zaliha oduzele su pola boda.

Za ESB je dovoljno važno što gospodarstvo zasad nije pod pritiskom koji bi automatski isključio novo povećanje kamata.

Joachim Nagel, predsjednik Bundesbanke i član Upravnog vijeća ESB-a, početkom rujna bio je vrlo oprezan upravo oko onoga što slijedi nakon četvrtka.

Rekao je da inflacija od oko tri posto nije blizu srednjoročnog cilja od dva posto i da tržište dobro razumije razloge za rujansko povećanje. Za razdoblje nakon toga nije želio davati smjer.

Razlog je jednostavan: cijene nafte i plina previše su promjenjive da bi prosinačka odluka mogla biti donesena u rujnu.

Skuplja nafta ponovno mijenja računicu
Brent se početkom ovog tjedna približio 100 dolara po barelu, a rast cijena nafte ponovno je pojačao zabrinutost zbog inflacije.

Za kompanije je pritom posebno važna cijena goriva. Dizel je posljednjih mjeseci snažno poskupio, što povećava troškove prijevoza i proizvodnje čak i prije nego što se puni energetski udar vidi u službenim pokazateljima inflacije.

ESB je zato već u srpnju pratio cijene benzina i dizela, rafinerijske marže i europsko tržište plina. Upravo će kretanje tih cijena pomoći odgovoriti na pitanje je li kolovoških 3,3 posto prolazan skok ili početak duljeg inflacijskog problema.

Odluka 10. rujna neće završiti priču
U lipnju je ESB za 2027. očekivao inflaciju od 2,3 posto. Nova srednjoročna procjena bit će jedan od podataka koji mogu promijeniti računicu za prosinac.

Važan će biti i način na koji Christine Lagarde govori o energiji. Ako ESB i dalje vidi slab prijenos energetskog šoka na druge cijene, argument za stanku nakon rujna ostaje snažan. Ako se procjena tog rizika promijeni, banke koje sada prognoziraju 2,75 posto dobit će potvrdu da su dobro pročitale smjer monetarne politike.

Za kompanije i građane razlika između ta dva scenarija vidi se u cijeni financiranja. Prosinačkih 2,75 posto značilo bi dulje razdoblje visokih europskih tržišnih kamata i pomaknulo očekivanja o tome kada bi novac mogao početi pojeftinjivati.

Zato u četvrtak 2,50 posto vjerojatno neće biti broj koji će tržište najviše zanimati. Puno važnije bit će hoće li ESB dati razlog da se 2,75 posto prestane promatrati kao alternativni scenarij, piše financa.