EU parlamentarci pozivaju na uvođenje sankcija protiv Dodika

BRUXELLES - Zastupnici Europskog parlamenta uputili su pismo Kaji Kallas, visokoj predstavnici Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, s hitnim pozivom da pokrene sankcije protiv predsjednika entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika, kako bi se zaštitio suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te njena europska sigurnost, u odnosu na protustavne akcije saveznika i satelita Kremlja u neposrednoj blizini EU, prenosi Fena.
Pismo su inicirali članovi Europskog parlamenta Tineke Strik (Greens/EFA), Thijs Reuten (S&D) i Irena Joveva (Renew Europe), a potpisalo ga je ukupno 28 članova Europskog parlamenta iz 10 zemalja članica EU i 5 političkih grupa (EPP, S&D, Renew, Greens/EFA i The Left).
U pismu se navodi da je u posljednjim sedmicama Milorad Dodik poduzeo dodatne opasne korake prema ilegalnoj secesiji Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, što je direktna reakcija na njegovu presudu od strane Suda Bosne i Hercegovine od 26. veljače.
Nije tajna da je Dodik jedan od rijetkih preostalih Putinovih saveznika u Europi, koji usklađuje svaku svoju akciju s Kremljem. Samo u 2024. godini Putin i Dodik su se sastali tri puta, a 7. ožujka Ruska Federacija izdala je izjavu u kojoj izražava solidarnost s Dodikom, navodi se.
- Dodikova secesionistička agenda, njegova očita volja da ispuni svaki zahtjev Kremlja i namjera Rusije da iskoristi svaku priliku koja bi mogla destabilizirati izravno susjedstvo EU, izazivaju ozbiljnu zabrinutost u pogledu trenutne sigurnosne situacije u BiH, zahtijeva brzu reakciju EU - naglašavaju EU parlamentarci.
Potpisnici pisma pohvalili su odlučan korak koji je već poduzet kako bi se povećali kapaciteti EUFOR-a Althea, naglašavajući time razumijevanje ozbiljnosti trenutne prijetnje.
Nadalje, navodi se u pismu, Dodikove akcije također predstavljaju glavni faktor u problematičnom procesu pristupanja BiH Europskoj uniji, često uzrokujući blokade donošenja odluka na državnom nivou i urušavanje institucija potrebnih za rad na europskom putu BiH.
- Zbog svega navedenog, pozivamo gospođu Kallas da pokrene sankcije protiv Milorada Dodika i njegovih saveznika u RS-u, temeljem Odluke Vijeća (CFSP) 2024/955 od 25. ožujka 2024. godine, koja je usvojena kako bi sankcionirala osobe čije aktivnosti podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni status Bosne i Hercegovine, te sankcionirala osobe povezane s njima - naglašeno je u pismu.
U pismu se također navodi da uslovi iz članka 2, stavke a), b) i c) ove odluke jasno ispunjavaju sve kriterije. Potpisnici ističu da je očito da su diplomatski pokušaji da se Dodika odvrati od njegovih secesionističkih planova završili neuspješno. Stoga smatraju da je vrijeme za upotrebu drugih alata kako bi se nosili s ovom prijetnjom miru i sigurnosti u BiH.
- Ukoliko jedna ili više zemalja članica EU budu protiv iniciranja sankcija protiv Dodika, predlažemo da se nastavi s koalicijom voljnih zemalja članica, s obzirom na ozbiljnost trenutne situacije - navodi se u pismu.
Smatraju da sankcije zemalja članica EU imaju potencijal ozbiljno oslabiti financijske i političke kapacitete Dodika i njegovih saveznika, te mogu doprinijeti stabilizaciji trenutne situacije u BiH.
Naglašeno je da je izuzetno važno da EU formira ujedinjeni front s međunarodnim partnerima koji su već sankcionirali Dodika i njegove suradnike.
Također, smatraju da je od ključne važnosti da EUFOR nastavi javno naglašavati da njegova uloga nije ograničena samo na održavanje sigurnosti, već uključuje osiguranje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti Bosne i Hercegovine, kako je to propisano i u Daytonskom mirovnom sporazumu, kao i u rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.
- Tamo gdje je to neophodno, EUFOR je dužan osigurati da pravosudne i zakonodavne institucije BiH mogu obavljati svoje dužnosti na cijelom teritoriju BiH - naglašava se u pismu koje su inicirali članovi Europskog parlamenta Tineke Strik (Greens/EFA), Thijs Reuten (S&D) i Irena Joveva (Renew Europe), a koje je potpisalo ukupno 28 članova Europskog parlamenta iz 10 zemalja članica i 5 političkih grupa (EPP, S&D, Renew, Greens/EFA i The Left).