U organizaciji Agencije lokalne demokracije (LDA) Mostar, kao nositelja projekta 'ROOT WB - Regionalna odgovornost za našu budućnost: građani i civilno društvo jačaju europske vrijednosti na Zapadnom Balkanu', u četvrtak je u Mostaru upriličena početna konferencija na temu 'Europa za građane - vrijednosti koje nas povezuju', a koja je okupila ključne aktere iz vladinog i nevladinog sektora s prostora Zapadnog Balkana i iz Europske unije s ciljem unaprjeđenja dijaloga i jačanja uloge civilnog društva u reformskim procesima i donošenju odluka. Projekt ROOT WB provodi se od početka 2026. do kraja 2027. godine uz potporu EU-a kroz program 'Građani, jednakost, prava i vrijednosti' a, prema riječima utemeljiteljice i direktorice LDA Mostar Dženane Dedić, riječ je o regionalnom projektu koji se temelji na ideji zajedničke odgovornosti za zajedničku budućnost.

- Veliki dio aktivnosti bit će usmjeren na rad s građanima i lokalnim zajednicama jer nitko ne poznaje probleme bolje od ljudi koji u tim sredinama žive, riječi su Dedić koja je istaknula i da se stvarne promjene ne može ostvariti bez suradnje s lokalnim vlastima. Uz napomenu da se slični izazovi pojavljuju u većini gradova Zapadnog Balkana te da se, stoga, probleme Mostara, Skoplja, Beograda ili Tirane ne može promatrati odvojeno već njihovo rješavanja traži zajednički pristup i razmjenu iskustava, direktorica LDA Mostar dodala je da u projektu sudjeluju partneri iz sedam zemalja, među kojima BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Hrvatska i Francuska, što daje i jasnu europsku dimenziju cijelom programu.

O izostanku suradnje i pritiscima od strane države

U Srbiji ne postoji nikakva suradnja između institucija i organizacija civilnog društva, izvijestila je na početnoj regionalnoj konferenciji projekta 'ROOT WB - Regionalna odgovornost za našu budućnost: građani i civilno društvo jačaju europske vrijednosti na Zapadnom Balkanu' Isidora Stakić, viša istraživačica Beogradskog centra za sigurnosnu politiku. Prema njezinoj ocjeni, položaj civilnog društva u Srbiji izrazito je loš a suradnja s institucijama gotovo da i ne postoji. 

- Široka koalicija organizacija civilnog društva je prije godinu dana odlučila zamrznuti suradnju s državnim institucijama zbog sve učestalijih napada na aktiviste. Ti pritisci uključuju fizičke napade, policijsko nasilje, neutemeljena privođenja, ali i digitalni nadzor putem špijunskog softvera, pojasnila je Stakić uz napomenu da su česte i medijske kampanje protiv organizacija civilnog društva, dok nadležne institucije takve slučajeve ne procesuiraju na odgovarajući način. Stakić je poručila da, u takvim okolnostima organizacije civilnog društva moraju jačati međusobnu i regionalnu suradnju jer je, kada suradnje s državom nema, jedini način za očuvanje prostora za djelovanje povezivanje s partnerima iz drugih zemalja regije.

O položaju civilnog društva u Crnoj Gori govorila je direktorica Centra za demokraciju i ljudska prava Nevenka Vuksanović, koja je rekla da se odnos države prema civilnom sektoru u posljednja dva desetljeća donekle promijenio, ali i dodala da sudjelovanje organizacija civilnog društva često ostaje formalno. 

- Država danas prepoznaje stručnost koja dolazi iz civilnog sektora, no to ne znači uvijek i stvaran utjecaj na procese odlučivanja jer se nerijetko događa da se preporuke civilnog društva ne primjenjuje, iako su opravdane i prepoznate te su na razini Europske unije, obrazložila je Vuksanović koja je, govoreći o europskim integracijama, ukazala da se u praksi događalo da su preporuke civilnog sektora zanemarene čak i u bitnim fazama pregovora. Ocijenila je i da regionalna suradnja još nije na potrebnoj razini. 

- Među državama Zapadnog Balkana postoji političko nadmetanje i različiti interesi, ali interes cijele regije mora biti da sve zemlje napreduju prema članstvu u EU, jer nema stvarnog učinka ako napreduje samo jedna država, dok ostatak regije zaostaje, zaključila je.