Ministri za europske poslove EU-a usvojili su u utorak nakon dvije godine zaključke o proširenju, poručivši zemljama jugoistoka Europe da je proces proširenja i dalje živ.

Vijeće EU-a svake godine u prosincu usvaja zaključke o proširenju, ali to je prošle godine izostalo jer se države članice nisu uspjele usuglasiti oko teksta, što pokazuje da je proširenje daleko od priorireta Unije.

“Ovaj put imamo zaključke i oni zaista predstavljaju jednu snažnu poruku zemljama jugoistoka Europe i Turskoj. Smatramo da je to jako dobra vijest, koja potvrđuje da je proširenje i Proces stabilizacije i proširenja tu, da je i dalje živ te da države, koje poduzimaju reforme, mogu napredovati na europskom putu”, izjavila je državna tajnica u ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić.

U dijelu zaključaka koji govori o izbornoj reformi u BiH, na inicijativu Hrvatske spomenuta je i važnost provedbe odluka ustavnog suda BiH, što ranijim nacrtima nije bilo predviđeno.

Jedna od tih odluka je iz 2016. prema kojoj je izborni zakon diskriminatoran prema konstitutivnim narodima i kojom je potvrđeno da su izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (gornji od dvaju zakonodavnih domova u FBiH) predstavnici konstitutivnih naroda, a ne  predstavnici kantona.

“U odnosu na institucionalne mehanizme, koji su uspostavljeni Daytonskim mirovnim sporazumom, BiH treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i ne-diskriminaciju svih građana, posebice kroz provedbu presude Europskog suda za ljudska prava Sejdić-Finci", stoji u zaključcima.

Vijeće također ističe da nijedan zakonodavni ili politički korak koji bi provedbu te i drugih povezanih presuda učinio izazovnijom ili koji bi dodatno produbili podjele, ne bi trebao biti poduzeti.

"Vijeće ponavlja svoj poziv za uključivim procesom ograničenih ustavnih i izbornih reformi kroz istinski dijalog u skladu s europskim standardima kako bi se eliminirali svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu...i poziva međuagencijsku radnu skupinu da hitno nastavi svoj posao i predstavi prijedloge reformi prije glasanje kako bi se poboljšao izborni okvir”, kaže se u zaključcima.

U dijelu koji govori o Srbiji, Vijeće poziva tamošnje vlasti da se “čvrsto posvete i promiču vrijednosti EU, kao i da snažnije naglase strateški cilj ulaska u EU te da proaktivno i nedvosmisleno komuniciraju o EU-u, koji je glavni politički i gospodarski partner Srbije”.

Srbiju se poziva da ubzra reforme u području pravosuđa i temeljnih prava.

"Srbija treba nastaviti obraćati pozornost punom poštovanju temeljnih prava, uključujući zaštitu najranjivijih skupina, kao i na nediskriminacijski tretman nacionalnih manjina u Srbiji, posebice u području obrazovanja, uporabe manjinskih jezika, pristupa medijskim i religijskim uslugama na manjinskim jezicima te treba aktivno nastaviti istraživati i osuđivati zločine iz mržnje”, kaže se u zaključcima.

Također se ističe važnost suđenja za ratne zločine pred domaćim pravosuđem, suradnja s Rezidualnim mehanizmom za ratne zločine te rješavanje pitanja nestalih osoba.

Srbiju se poziva da u potpunosti prihvati i provodi sudske odluke. “Ne bi smjelo biti u javnom prostoru potpore osuđenim ratnim zločincima niti glorificiranju ili negiranju zločina”, kaže se u zaključcima.

Što se tiče Sjeverne Makedonije, Vijeće očekuje da se pristupni pregovori otvore što prije. Međutim, u nacrtu zaključaka koji nije dobio potporu, stajalo je da bi pregovore trebalo otvoriti do kraja godine. Glavna prepreka za daljnji naparedak Sjeverne Makedonije je Bugarska, čija je nova vlada ipak najavila povoljnijii tretman svoga zapadnog susjeda.