EU predstavila prijedlog za oporavak nakon pandemije
Europska komisija ja danas najavila preko 3,3 milijarde eura financijske podrške Europske unije, koja je pokrenuta zajedno sa Evropskom investicijskom bankom (EIB) za građane Zapadnog Balkana. Ovaj paket je namijenjen rješavanju hitnih zdravstvenih i humanitarnih potreba uzrokovanih COVID-19 pandemijom, kao i pomoći socioekonomskom oporavku.
Pored pojačane podrške, Komisija daje svoj doprinos uoči sastanka lidera EU i Zapadnog Balkana 6. maj 2020. godine u vidu nacrta širih parametara dugoročne podrške koja će biti predstavljena tokom ove godine kao Ekonomsko-investicioni plan za region.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, je izjavila: „Imamo posebnu odgovornost da u ovoj pandemiji pomognemo našim partnerima na Zapadnom Balkanu, jer je njihova budućnost nesumnjivo u Europskoj uniji. EU mobilizira značajan finansijski paket, potvrđujući time svoju snažnu solidarnost. Zajedno ćemo prebroditi ovu krizu i oporaviti se. Pored toga, nastavićemo sa podrškom regionu, između ostaloga i sa reformama koje su neophodne na njihovom putu ka EU, jer će oporavak biti djelotvoran samo ukoliko zemlje nastave da ispunjavaju svoje obaveze.“
Komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi, je naglasio: „Europska unija je reagirala brzo i sveobuhvatno da pomogne Zapadnom Balkanu u rješavanju pandemije COVID-19, sa osiguranjem uvjerljivo najvećom financijskom pomoći, ali i otvorenim pristupom brojnim inicijativama EU. Naš rad će se nastaviti i kroz pripremu Ekonomsko-investicijskog plana za regiju, kako bismo se uhvatili u koštac s teškim socioekonomskim efektima krize, modernizirali ekonomije u regiji, podržali reforme i započeli sa prevazilaženjem jaza u razvoju, te na taj način ljudima brže pružiti konkretne koristi.“
EU podrška Zapadnom Balkanu u suzbijanju koronavirusa
Paket finansijske podrške EU u vrijednosti od preko 3,3 milijarde eura obuhvata preraspodjelu sredstava iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć u iznosu od 38 milijuna eura za hitnu podršku zdravstvenom sektoru, prvenstveno kroz isporuku neophodnih sredstava za spašavanje života poput lične zaštitne opreme, maski i respiratora; 389 miliona eura za potrebe socioekonomskog oporavka i paket od još 455 milijuna eura za ponovno pokretanje privrede, u bliskoj saradnji s međunarodnim finansijskim institucijama. U to je također uključen prijedlog za 750 miliona eura makrofinansijske pomoći i 1,7 milijardi eura paketa pomoći Europske investicijske banke.
EU također osigurava hitnu humanitarnu pomoć ugroženim izbjeglicama i migrantima u iznosu od 4,5 milijuna eura i 8 milijuna eura za rješavanje gorućih potreba u migrantskim kampovima širom regije.
Zbog izbijanja pandemije koronavirusa, Zapadni Balkan je također aktivirao Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (UCPM) i već je počeo da prima pomoć u vidu isporuke opreme i repatrijacije svojih građana iz zemalja članica i zemalja koje učestvuju u Mehanizmu. Nadalje, s obzirom na evropsku perspektivu, EU tretira Zapadni Balkan kao privilegovane partnere kroz omogućeni pristup brojnim inicijativama i instrumentima koji su rezervisani za zemlje članice EU. To obuhvata, na primjer, zajedničku nabavku medicinske opreme, čime je region izuzet iz šeme EU za traženje prethodnog odobrenja za izvoz lične zaštitne opreme, i time se osigurava brz protok esencijalnih roba preko kopnenih granica putem „zelenih transportnih traka“, te snabdijevanje testnim materijalom EU radi osiguranja ispravnog funkcionisanje testova na koronavirus na Zapadnom Balkanu. Region je također pridružen radu relevantnih zdravstvenih tijela.
Dalji koraci – ekonomsk-investicijski plan za oporavak
Zapadnom Balkanu će biti potrebna kontinuirana podrška za rješavanje efekata pandemije nakon završetka neposredne krize. Evropska komisija će tokom ove godine predstaviti ekonomsko-investicijski plan za regiju, s ciljem podsticanja dugoročnog oporavka, ubrzanja ekonomskog rasta i podrške reformama potrebnim za iskorake na putu ka EU.
Takođe će obuhvatiti značajan investicijski paket za regiju. Za period 2021-2027. godine, Komisija je predložila ukupni iznos sredstava za Instrument za pretpristupnu pomoć III u vrijednosti od 14,5 milijardi eura, od čega je ogroman dio namijenjen Zapadnom Balkanu. Komisija predviđa udvostručenje bespovratnih sredstava kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan i značajno povećanje financijskih garancija za podršku javnim i privatnim ulaganjima u regiju kroz namjenski Garancijski instrument u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan.
Zelena tranzicija i digitalna transformacija će imati centralnu ulogu u ponovnom pokretanju i modernizaciji ekonomija Zapadnog Balkana. Investicije u čiste i digitalne tehnologije i kapacitete, zajedno s kružnom ekonomijom, pomoći će otvaranju radnih mjesta i rastu. Također se predviđa podrška za unapređenje konkurentnosti ekonomija Zapadnog Balkana, njihovo bolje povezivanje unutar regije i sa Europskom unijom, kao i pomoć u pripremi Zapadnog Balkana za digitalno doba. Snažan fokus se predviđa i za transportne i energetske veze, koje su ključne za ekonomski razvoj regije, jednako kao i EU.
Provedba temeljnih reformi
Oporavak od trenutne krize će biti uspješan samo ukoliko partneri nastave ispunjavati svoje reformske obaveze te ostvarivati opipljive rezultate u njihovoj provedbi. Navedeno je također ključno za ostvarivanje njihove evropske perspektive. Pored nastavka ekonomskih reformi, potreban je i snažniji fokus na vladavinu prava, funkcionisanje demokratskih institucija i javne uprave.
Opće informacije
Šefovi država i vlada EU i Zapadnog Balkana okupit će se 6. svibnja 2020. godine na sastanku lidera EU i Zapadnog Balkana u cilju rješavanja zajedničkih izazova. Samit se prvobitno trebao održati u Zagrebu, ali će se sada, zbog COVID-19 pandemije, održati putem videokonferencije. Prijedlozi koji su danas predstavljeni su doprinos Komisije uoči sastanka.
Globalni odgovor EU na pandemiju koronavirusa slijedi pristup pod nazivom „Tim Evropa“, kao kombinacije resursa EU, njenih zemalja članica i financijskih institucija, prvenstveno Europske investicijske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj. Zajedno s našim partnerima osiguravamo da značajna financijska sredstva EU koja su već dodijeljena Zapadnom Balkanu budu usmjerena na pomoć u prevazilaženju efekata pandemije. Paralelno s tim, neke zemlje članice EU pružaju i bilateralnu podršku, kroz financijska sredstva ili donacije potrepština.