Europa već godinama pokušava graditi zajedničko tržište rada, ali podaci pokazuju da su europske plaće i dalje među najvećim izvorima ekonomskih razlika na kontinentu.

Prema najnovijem izvješću Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD) o oporezivanju plaća, razlika između zemalja s najvišim i najnižim prosječnim bruto primanjima u Europi prošle je godine ostala golema.

Prosječna godišnja bruto plaća kreće se od svega 18.590 eura u Turskoj do čak 107.487 eura u Švicarskoj.

To znači da prosječni radnik u Švicarskoj godišnje zaradi gotovo 89.000 eura više od zaposlenika u Turskoj.

Švicarska ostaje europska liga za sebe
Švicarska je jedina europska zemlja u kojoj prosječna godišnja bruto plaća prelazi granicu od 100.000 eura.

Takva razina primanja nije rezultat samo visokih plaća, nego i strukture gospodarstva. Švicarska godinama gradi ekonomiju temeljenu na:

financijskom sektoru
farmaceutskoj industriji
visokotehnološkim uslugama
snažnoj produktivnosti rada
visokoj dodanoj vrijednosti
Odmah iza nje nalazi se Island s prosječnom godišnjom bruto plaćom od 85.950 eura.

Na razini Europske unije najviše plaće ima Luksemburg, gdje prosječna godišnja bruto primanja dosežu 77.844 eura.

Prvih pet zatvaraju:

Danska — 71.961 eura
Nizozemska — 69.028 eura
Zajedničko svim tim gospodarstvima nije samo bogatstvo. Riječ je o državama s visokom produktivnošću, snažnim institucijama i tržištima rada koja stvaraju veću dodanu vrijednost po zaposleniku.

Njemačka predvodi velika europska gospodarstva
Razlike u tome koliko rastu europske plaće posebno su vidljive između sjevera i juga kontinenta.

Među pet najvećih europskih ekonomija najviše prosječne bruto plaće ima Njemačka sa 66.700 eura godišnje.

Odmah iza nje nalazi se Ujedinjeno Kraljevstvo s 65.340 eura.

Ostatak velikih europskih gospodarstava značajno zaostaje:

Francuska — 45.964 eura
Italija — 36.594 eura
Španjolska — 32.678 eura
Ti podaci pokazuju koliko su razlike unutar Europe i dalje velike čak i među najvećim ekonomijama kontinenta.

Posebno je zanimljivo da zemlje juga Europe već godinama teško hvataju korak sa sjeverom i zapadom kontinenta, unatoč rastu turizma, izvoza i uslužnog sektora.

Istočna Europa i dalje daleko od zapadnog standarda
Na dnu ljestvice među članicama Europske unije nalazi se Slovačka s prosječnom godišnjom bruto plaćom od 19.950 eura.

To je najniža razina među devet članica EU čije su godišnje bruto plaće niže od 30.000 eura.

Nešto više prosječne bruto plaće imaju:

Mađarska — 21.257 eura
Latvija — 21.321 eura
Češka — 23.685 eura
Portugal — 24.254 eura
Poljska — 24.490 eura
Iako su mnoge istočnoeuropske zemlje posljednjih godina bilježile rast plaća, jaz u odnosu na najrazvijenije europske ekonomije i dalje ostaje vrlo velik.

Plaće nisu samo pitanje troška rada
OECD-ovi podaci još jednom potvrđuju da visina plaća nije rezultat samo političkih odluka ili poreznih stopa.

Visoke plaće dugoročno stvaraju:

produktivnost
tehnološki razvoj
kvalitetna radna mjesta
ulaganja u industriju visoke dodane vrijednosti
snažne institucije
stabilno poslovno okruženje
Zemlje koje dominiraju europskom ljestvicom plaća uglavnom imaju gospodarstva usmjerena na znanje, inovacije i visokoprofitne sektore.

S druge strane, ekonomije koje se i dalje oslanjaju na jeftiniju radnu snagu sporije povećavaju primanja zaposlenika.

Europa i dalje nije jedinstveno tržište rada
Iako Europska unija formalno funkcionira kao jedinstveno tržište, podaci o plaćama pokazuju da ekonomska konvergencija ide puno sporije nego što se očekivalo.

Razlike u primanjima i dalje snažno utječu na:

migracije radne snage
nedostatak zaposlenika u istočnoj Europi
pritisak na tržište rada
rast troškova života
konkurentnost gospodarstava
U praksi to znači da će zemlje s nižim primanjima i dalje imati problem zadržavanja kvalificiranih radnika, posebno u sektorima poput IT-a, zdravstva i inženjeringa.

A upravo bi taj problem mogao postati jedna od najvećih ekonomskih tema Europe u sljedećem desetljeću, piše financa.