Europska središnja banka (ECB) ponovo je u četvrtak snizila kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, istaknuvši da bi pristupačnije cijene kredita za kompanije i građane trebale "s vremenom" potaknuti potrošnju i ulaganja.

Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će tako od 5. veljače 2,9 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 2,75 posto, javlja HINA.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će ubuduće kamatu od 3,15 posto, navodi se u priopćenju ECB-a.

ECB je tako i na početku nove godine snizio kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, zadržavši tempo ublažavanja monetarne politike iz 2024.

Snižavanje kamatnih stopa u prošloj godini postupno je snizilo troškove novog zaduživanja kompanija i kućanstava, uz kontinuirano stroge uvjete financiranja, utvrdilo je upravno vijeće u priopćenju s današnje sjednice.

Monetarna politika i dalje je restriktivna, a građani i kompanije otplaćuju stare kredite uz visoke kamatne stope, napominju.

Očekivano ubrzanje
Inflacija i dalje slabi i taj proces “dobro napreduje”, naglasili su, uz napomenu da je blago ubrzanje na kraju 2024. bilo očekivano budući da je ‘otpao’ faktor oštrog pada cijena energije.

U prosincu inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je 2,4 posto, signalizirajući blago ubrzani rast cijena treći mjesec zaredom, prema podacima Eurostata. Cijene energije bile su gotovo na razini prosinca 2023. godine. U studenom bile su na godišnjoj razini niže za 2,4 posto, a u listopadu za 4,6 posto.

U 2025. godini u cjelini rast potrošačkih cijena u eurozoni trebao bi usporiti na 2,1 posto i na 1,9 posto u 2026., prognozirao je ECB u prosincu. U 2027. inflacija bi po njihovim izračunima trebala ponovo blago ubrzati, na 2,1 posto, zbog stupanja na snagu proširenog sustava trgovine dozvolama za ispuštanje ugljičnog dioksida.

Upravno vijeće ustraje u stvaranju uvjeta za “stabilizaciju inflacije kroz dulje vremensko razdoblje na ciljanoj razini od dva posto u srednjoročnoj perspektivi”.

Slabo gospodarstvo
Gospodarstvo eurozone biti će slabo i u kratkoročnoj perspektivi, drže u ECB-u.

Aktivnost u industriji i dalje se smanjuje, a veći realni dohodak “još nije u dovoljnoj mjeri ohrabrio kućanstva na značajno povećanje potrošnje”.

No, gospodarstvo i dalje može računati na povoljne uvjete za oporavak, smatraju u ECB-u, napominjući da bi rast realnih dohodaka i pristupačnije cijene kredita trebali bi s vremenom potaknuti potrošnju i ulaganja.

Globalna potražnja jača pa bi potporu mogao pružiti i izvoz, pod uvjetom da trgovinske napetosti ne eskaliraju.

Upravno vijeće ponovilo je da će i dalje pozorno pratiti podatke i utvrđivati “primjerenu” visinu kamatnih stopa od “sjednice do sjednice”. Naglasili su ponovo i da se neće unaprijed obavezati na određeni smjer monetarne politike.