U organizaciji Instituta za populaciju i razvoj, u Sarajevu je, u povodu Svjetskog dana zdravlja, panelom na temu 'Medijsko izvještavanje o zdravlju' započeo Prvi Health Fest/Festival zdravlja. Direktorica Instituta za populaciju i razvoj Emina Osmanagić drži da je Svjetski dan zdravlja izvrsna prilika prisjetiti se koliko je zdravlje dragocjeno i da ga se ne smije uzimati zdravo za gotovo. 

- Iako je životni vijek produžen u posljednjih 150 godina, živimo duže, no živimo zaista loše: daleko ranije obolijevamo no prije a već od rane dobi uzimamo lijekove za kronične bolesti. Dakle, naši životi nisu ni približno kvalitetni koliko bi mogli biti, upozorila je Osmanagić.

Ministar zdravstva Sarajevske županije (SŽ) Enis Hasanović napomenuo je da je tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja perinatalna zdravstvena zaštita, tijekom trudnoće i porođaja, ali je izrazio i žaljenje zbog činjenice da brojke nisu ohrabrujuće. 

- Oko 300.000 žena godišnje umre tijekom trudnoće ili porođaja. To znači da svakog dana u svijetu umre oko 800 žena, a te su smrti mogle biti spriječene. Osim toga, oko 2 milijuna djece godišnje umre u prvom mjesecu života. Ogromna je nejednakost u svijetu te, iako postoji Svjetska zdravstvena organizacija, koja je sada i sama u izazovnoj poziciji, radi se na ujednačavanju pristupa zdravstvenoj zaštiti u svim zemljama, dodao je Hasanović.

Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, ukazao je da je Dan zdravlja važan datum za zdravstvo u FBiH, osobito u kontekstu zdravstvenog sustava i prevencije bolesti. Ocijenio je da je Festival zdravlja dinamična platforma za razmjenu znanja i iskustava u oblasti javnog zdravlja, s posebnim naglaskom na prevenciju bolesti, promicanje zdravih životnih stilova i primjenu suvremenih znanstvenih dostignuća u zaštiti i unaprjeđenju zdravlja. 

- Zdravlje je širok pojam. Kada govorimo o zdravlju, mislimo na fizičko, psihičko i socijalno blagostanje. Nema zdravlja ako ne sagledamo sve te aspekte i ne postanemo svjesni što sve utječe na naše zdravlje. Na zdravlje najviše mogu utjecati i građani – informiranjem, prepoznavanjem rizika i aktivnom brigom za vlastito zdravlje. S druge strane, lokalne zajednice imaju ključnu ulogu jer one danas mogu omogućiti zdravlje, ali ga mogu i ugroziti, ukazao je Čerkez ističući da su najveći suvremeni rizici za zdravlje kardiovaskularne i mentalne bolesti, dijabetes, te sve što je izravno povezano sa stilom života - fizičkom aktivnošću, ishranom i stavovima koje se usvaja od najranije dobi kroz sustav obrazovanja. 

- Dakle, kada govorimo o konceptima zdravlja, cjelokupno stanovništvo treba promijeniti način razmišljanja i početi se fokusirati na postizanje blagostanja koje nam često nedostaje. U suprotnom dolazi do stresa, psihosomatskih problema i narušavanja zdravlja, zaključio je Čerkez.

 SZO: Fokus na potrebi unaprjeđenja zdravlja majki i novorođenčadi 

Pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), 7. travanj se obilježava kao Svjetski dan zdravlja a ovogodišnja tema obilježavanja je 'Zdravi počeci, budućnost puna nade', koja ujedno označava i početak jednogodišnje kampanje tijekom koje će se isticati ključnu potrebu za unaprjeđenjem zdravlja majki i novorođenčadi diljem svijeta. Naime, svake godine blizu 300.000 žena u svijetu izgubi život zbog komplikacija povezanih s trudnoćom ili porodom, dok više od dva milijuna beba umre u prvom mjesecu života. Nažalost, zabilježi se i do dva milijuna mrtvorođenih slučajeva. Unatoč globalnim naporima, četiri od pet zemalja još uvijek nisu uspjele ispuniti ciljeve za smanjenje smrtnosti majki i novorođenčadi do 2030. godine. 

Unatoč izazovima, BiH poduzima konkretne korake kako bi unaprijedila zdravstvenu zaštitu. Prošle godine, zahvaljujući naporima Ministarstva civilnih poslova BiH, naša zemlja pristupila je programu EU4Health. Ta inicijativa Europske unije, vrijedna 4,4 milijarde eura, omogućava pristup ključnim europskim fondovima i resursima ključnim za modernizaciju zdravstvenog sektora i jačanje kapaciteta za suočavanje s budućim izazovima. Kroz EU4Health, BiH ima priliku izgraditi održiviji i otporniji zdravstveni sustav s kapacitetima za suočavanje s budućim izazovima, osiguravajući zdraviju i kvalitetniju skrb za svoje građane. 

Ovogodišnja kampanja Svjetskog dana zdravlja poziva na konkretne akcije vlada, zdravstvenih institucija i organizacija civilnog društva u pružanju dostupnije i kvalitetnije zdravstvene skrbi za majke i novorođenčad. Iz SZO-a ističu da se zdravstveni sustavi moraju razvijati kako bi se pozabavili, ne samo opstetričkim (trudničkim) komplikacijama, već i mentalnim zdravstvenim stanjima, nezaraznim bolestima i planiranjem obitelji, i kako bi podržali dugoročnu dobrobit žena. Svjetski dan zdravlja igra ključnu ulogu u podizanju svijesti o brojnim ključnim zdravstvenim problemima koji često ostaju zanemareni i promiče jednakost postavljajući zdravlje kao temeljno ljudsko pravo za sve, bez obzira na zemljopisni ili socioekonomski status. 

Osim podizanja svijesti, Svjetski dan zdravlja služi kao poticaj za promjene, motivirajući pojedince usvojiti zdravije stilove života i potičući vlade ulagati u zdravstvenu infrastrukturu i resurse. Taj dan potiče globalnu solidarnost ujedinjujući ljude u zajedničkoj misiji kako bi osigurali zdraviju budućnost za sve.

Nesigurna hrana može uzrokovati više od 200 različitih bolesti

U povodu Svjetskog dana zdravlja, Agencija BiH za sigurnost hrane ističe značaj sigurne hrane za ljudsko zdravlje i blagostanje uz poruku da sigurna hrana omogućava unos nutrijenata i promovira dugoročni razvoj čovjeka. 

Pristup dostatnim količinama sigurne i nutritivne hrane ima ključnu ulogu u održavanju života i promociji dobrog zdravlja. Nesigurna hrana koja može sadržavati štetne bakterije, viruse, parazite i kemijske tvari može uzrokovati više od 200 različitih bolesti, u rasponu od dijareje do karcinoma. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, oko 600 milijuna ljudi u svijetu godišnje obolijeva zbog kontaminirane hrane, što uzrokuje oko 420.000 smrtnih ishoda, upozoreno je. 

Kako se, nadalje, ukazuje, globalizacija trgovine hranom, porast broja stanovnika u svijetu, klimatske promjene i ubrzana transformacija prehrambenih sustava imaju značajan utjecaj na sigurnost hrane. Sigurnost hrane, prehrana i sigurnost opskrbe hranom međusobno su veoma povezani. Nesigurna hrana stvara začarani krug bolesti i pothranjenosti, a osobito pogađa novorođenčad, malu djecu, starije i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom. Osim značaja za prehranu i sigurnost opskrbe hranom, sigurnost hrane ima ulogu u razvoju nacionalnih gospodarstava, trgovine i turizma te poticanju održivog razvoja. 

Prema mišljenju Svjetske zdravstvene organizacije, vlade trebaju učiniti sigurnost hrane prioritetom za javno zdravstvo, jer one imaju središnju ulogu u razvoju politika utemeljenih na dokazima i rizicima te fleksibilnih regulatornih okvira, kao i u uspostavljanju i funkcioniranju učinkovitih sustava sigurnosti hrane. S ciljem prevencije bolesti koje se prenose hranom, potrošačima se preporuča prilikom pripreme, rukovanja i čuvanja hrane pridržavati se 'Pet ključeva za sigurniju hranu', koje je izradila SZO, a to su: održavanje higijene, odvajanje sirove od kuhane hrane, temeljito kuhanje hrane, čuvanje hrane na sigurnim temperaturama te korištenje sigurne vode i svježih namirnica.