Ako je futurist Adam Dorr u pravu, roboti i umjetna inteligencija zavladat će globalnom ekonomijom unutar jedne generacije i gotovo cijelo čovječanstvo ostaviti bez posla.

Ovaj društveni znanstvenik ujedno je i futurist te ima mračnu viziju razmjera, brzine i nezaustavljivosti tehnološke transformacije za koju kaže da će zamijeniti gotovo sav ljudski rad unutar 20 godina.
Dorr vodi tim istraživača koji su proučavali obrasce tehnoloških promjena tijekom tisućljeća i zaključili da će trenutačni val ne samo uzdrmati, nego i uništiti tržište rada do 2045. godine.
Ono što su automobili učinili konjima i kočijama, električna energija plinskim svjetiljkama, a digitalni fotoaparati Kodaku, primjeri su za nadolazeći šok, kaže on.

Zlosutna predviđanja
Što god da radite i u kojem god sektoru, unutar jedne generacije strojevi će moći obavljati isti zadatak jednako dobro, ako ne i bolje, i to za djelić troška, kaže Dorr:
"Troškovi se stalno smanjuju, sposobnosti se stalno povećavaju. Taj obrazac smo već vidjeli. Ako mogu dobiti isto ili bolje za isti ili manji trošak, onda je to zravorazumska odluka. Mi smo konji. Mi smo fotoaparati s filmom."

Dorr (48) je tehnološki teoretičar koji je doktorirao javne poslove na UCLA-u i direktor istraživanja u RethinkX-u, neprofitnoj organizaciji registriranoj u SAD-u koja analizira i predviđa tehnološke poremećaje.

Mi smo konji. Mi smo fotoaparati s filmom
 
Dorr je dao intervju za Guardian tijekom posjeta Irskoj, gdje je govorio na Dargan Forumu, dvodnevnom okupljanju u Dún Laoghaireu, južno od Dublina, koje se fokusiralo na zelenu i digitalnu tranziciju.

Dorr je spojio zloslutno predviđanje – humanoidni roboti pogonjeni sve sposobnijom umjetnom inteligencijom proširit će se gotovo svakom industrijom, a ljudi će postati nekonkurentni. Ipak, postoji i optimističnije predviđanje: ako se pravilno usmjeri, ova će revolucija donijeti "superobilje" koje će osloboditi čovječanstvo. No u suprotnom slijede nove krajnosti nejednakosti i oligarhije.
"Nemamo puno vremena"
Tranzicija će biti brža nego što većina ljudi misli, kaže Dorr:
"Dokumentirali smo više od 1500 tehnoloških transformacija kroz cijelu ljudsku povijest. Kroz teorijski okvir koji smo razvili, stalno se pojavljuje dosljedan skup obrazaca."

Jednom kad nova tehnologija uhvati samo nekoliko postotaka "mentalnog udjela ili tržišnog udjela", obično postigne nadmoćnu dominaciju unutar 15 do 20 godina, što prema Dorru znači da će roboti i AI uskoro učiniti ljudski rad gotovo suvišnim.
"Strojevi koji mogu razmišljati već su ovdje, a njihove sposobnosti se svakim danom šire bez kraja na vidiku. Nemamo puno vremena da se pripremimo za ovo. Znamo da će biti burno", kaže.
Neki sektori će imati prijelazno razdoblje tijekom kojeg će ljudi učinkovito raditi uz robote – kao kad su šahovski velemajstori surađivali s računalnim programima – ali prije ili kasnije, ljudi će jednostavno postati višak, kaže Dorr.

Dorr je spojio zloslutno predviđanje – humanoidni roboti pogonjeni sve sposobnijom umjetnom inteligencijom proširit će se gotovo svakom industrijom, a ljudi će postati nekonkurentni. Ipak, postoji i optimističnije predviđanje: ako se pravilno usmjeri, ova će revolucija donijeti "superobilje" koje će osloboditi čovječanstvo. No u suprotnom slijede nove krajnosti nejednakosti i oligarhije.
"Nemamo puno vremena"
Tranzicija će biti brža nego što većina ljudi misli, kaže Dorr:
"Dokumentirali smo više od 1500 tehnoloških transformacija kroz cijelu ljudsku povijest. Kroz teorijski okvir koji smo razvili, stalno se pojavljuje dosljedan skup obrazaca."

Jednom kad nova tehnologija uhvati samo nekoliko postotaka "mentalnog udjela ili tržišnog udjela", obično postigne nadmoćnu dominaciju unutar 15 do 20 godina, što prema Dorru znači da će roboti i AI uskoro učiniti ljudski rad gotovo suvišnim.
"Strojevi koji mogu razmišljati već su ovdje, a njihove sposobnosti se svakim danom šire bez kraja na vidiku. Nemamo puno vremena da se pripremimo za ovo. Znamo da će biti burno", kaže.
Neki sektori će imati prijelazno razdoblje tijekom kojeg će ljudi učinkovito raditi uz robote – kao kad su šahovski velemajstori surađivali s računalnim programima – ali prije ili kasnije, ljudi će jednostavno postati višak, kaže Dorr.

Poslovi čija vrijednost ovisi o ljudskom doprinosu – poput sportskih trenera, političara, seksualnih radnika, etičara – će opstati, ali čak će se i oni suočiti s konkurencijom u formi strojeva.
Ali, dodaje, problem je u tome što tih zanimanja nema ni približno dovoljno da bi se njima moglo baviti četiri milijarde ljudi.

Ako se pravilno usmjeri, ova će revolucija donijeti "superobilje" koje će osloboditi čovječanstvo. No u suprotnom slijede nove krajnosti nejednakosti i oligarhije
 
Mnoge institucije i prakse kakve danas poznajemo možda više neće imati smisla. Zato se društva moraju hitno pripremiti - osmisliti nova temeljna pravila i ponovno promisliti što za nas znače pojmovi poput vrijednosti, cijene i pravedne raspodjele, kaže Dorr.
Čeka li nas ipak "era dokolice"?
Napisao je knjigu Brighter: Optimism, Progress and the Future of Environmentalism, koja je oda čistoj energiji i nadi. Svjestan je rizika poput ekonomske destabilizacije, populističkih odgovora i dezinformacija, no tvrdi da takav ishod nije neizbježan . Dobici u produktivnosti i obilju mogli bi biti golemi, a raspodjela – primjerice po uzoru na open source softver – pravedna.

Prijašnji futuristi su pogrešno predviđali eru dokolice, ali Dorr tvrdi da će se ovaj put to doista dogoditi i da će sićušan dio društva koji u prošlosti nije morao raditi – poput aristokracije – poslužiti kao primjer kako ispuniti vrijeme:
"Možemo se sjetiti razmaženih bogataša koji su djelovali besciljno i možda nesretno, ali drugi su voditli smislene i svrhovite živote. Mislim da ćemo pronaći smisao u našim odnosima s prijateljima i obitelji te u vezama s našim zajednicama. Zvuči sladunjavo, ali mislim da je duboko istinito", završno je poručio.