Povećanje zaposlenosti jedino je dugoročno održivo rješenje za stabilizaciju mirovinskog sustava u BiH, dok bi povećanje doprinosa ili podizanje starosne granice za odlazak u mirovinu moglo proizvesti negativne posljedice po ekonomiju i građane, ocijenio je u razgovoru za N1 ekonomski stručnjak Igor Gavran. 

U osvrtu na tvrdnje da za održiv mirovinski sustav BiH nedostaje 200.000 radnika, Gavran pojašnjava da problem nije u broju zaposlenih, već nedostatku novca koji se, kako je pojasnio, može nadomjestiti na dva načina: povećanjem broja zaposlenih koji će kroz doprinose puniti fondove ili povećanjem samih doprinosa na postojeći broj radnika. 

- Povećanje broja zaposlenih je pravo i održivo rješenje koje bi bilo potrebno, neovisno o mirovinskom sustavu, jer bi donijelo i brojne druge pozitivne učinke, rekao je Gavran te ukazao da povećanje doprinosa ne bi bilo prihvatljivo poslodavcima jer bi dodatno povećalo cijenu rada, dok bi rast zaposlenosti imao višestruke koristi za ekonomiju. Kada su u pitanju moguće reforme mirovinskog sustava, sugovornik N1 smatra da su prijedlozi koji uključuju povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu ili mjere koje bi dovele do smanjenja mirovina neprihvatljivi. 

- Umirovljenik mora imati odgovarajuća sredstva za život, primanja koja su zasnovana na njegovim uplatama, ali i na određenom minimumu životnih potreba, istaknuo je Gavran, koji smatra i da bi povećanje starosne granice bilo nepravedno, ne samo prema starijim radnicima, već i prema mladima, kojima bi se dodatno otežalo pristup tržištu rada. 

Govoreći o prijedlozima za transformaciju mirovinskog sustava prema modelu više stupova i većeg oslanjanja na privatnu štednju, upozorio je da bi takav pristup u uvjetima kakvi vladaju u BiH doveo do još veće nesigurnosti budućih umirovljenika jer je, kako je pojasnio, zamisao da građani od svojih skromnih primanja stvaraju mirovinsku štednju potpuno nerealna.

Protiv smanjenja prava na bolovanje

Gavran je kritizirao i zahtjeve dijela poslodavaca za smanjenje obveza koje imaju prema radnicima tijekom njihova bolovanja. On smatra da su ti zahtjevi neopravdani jer bi oslobađanje poslodavaca od troškova bolovanja smanjilo njihovu motivaciju ulagati u sigurnost i zdravlje radnika. 

- Bitno je da radnik na bolovanju bude trošak poslodavca jer bi to poslodavca motiviralo stvarati bolje uvjete rada, zaštititi radnika i smanjiti mogućnost povreda i obolijevanja, pojasnio je sugovornik N1 koji problematičnim cijeni i prijedloge da poslodavci dobiju veći uvid u zdravstveno stanje zaposlenih jer bi to moglo dovesti do narušavanja privatnosti i dodatnog pritiska na radnike.

Kritike na račun mjera Vlade FBiH

Kada su u pitanju ekonomske mjere Vlade FBiH, uključujući povećanje minimalne plaće i smanjenje doprinosa, Gavran smatra da problem nije samo u sadržaju mjera, već i u načinu njihova donošenja. Prema njegovim riječima, ozbiljne fiskalne reforme ne bi se smjelo provoditi kroz pojedinačne i ad hoc odluke, već kroz sveobuhvatan paket zakona, dugoročnih planova i jasno definiranih ciljeva. 

- Ozbiljne vlade takva rješenja izvode u okviru cjelokupnih reformi, kao što je potpuni paket fiskalnih reformi, zakonskih rješenja, dugoročnih planova i mjera, naveo je i zaključio da je jedino pravo rješenje donošenje cjelovitog seta fiskalnih zakona, koji bi istodobno rasteretili poslodavce, povećali primanja radnika i osigurali bolje uvjete za umirovljenike.