Bosna i Hercegovina i ove godine požarnu sezonu dočekuje bez vlastite zračne flote, iako bilježi polovinu od ukupno opožarene površine na Zapadnom Balkanu. Sezona požara već godinama ne počinje u srpnju ili kolovozu, nego znatno ranije, ugrožavajući ljudske živote i ostavljajući za sobom tisuće hektara izgorjele šume, spržene zemlje, stradalu floru i faunu i stambene objekte na rubu uništenja. 

Ljetne temperature iz godine u godinu penju se do 40 stupnjeva, a klimatske promjene nas u nekoliko dana znaju iz ekstremnih suša ubaciti u razorne bujice. Borba s prirodnim nepogodama izazov je za svaku državu, ali odgovor je lakše organizirati kada postoji centraliziran sustav. 

U BiH je mnogo toga kada je riječ o zaštiti od prirodnih nepogoda podijeljeno između entiteta, a u Federaciji - dodatno na deset županija i općine. Upravo je zato vidljivije koliko nedostaje sustavni odgovor, pogotovo u ovom dijelu, bez kojega nema napretka.

“Ovaj požar ne može se ugasiti bez snažne potpore iz zraka. Tu smo potporu imali danas, ali u trenutku kada se letjelice povuku, požar se vrlo brzo širi”. Ove riječi, koje je vatrogasac Nijaz Mamović izgovorio u pauzi borbe s vatrenom stihijom na Tjentištu prije dvije godine, poruka su da je ozbiljno i sustavno gašenje požara iz zraka, uz osmišljavanje vlastite protupožarne flote, neophodno.

BiH najteže pogođena

Prema analizi Programa za upravljanje požarima na Zapadnom Balkanu, objavljenoj u kolovozu, od siječnja do lipnja ove godine požari su na Zapadnom Balkanu zahvatili gotovo 40.000 hektara. Najteže je pogođena BiH, s više od 20.400 hektara opožarene površine, što čini gotovo polovicu ukupne štete u šest promatranih zemalja. 

Odmah iza BiH nalazi se Crna Gora s oko 9.500 hektara, dok su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija imale između 1.400 i 2.800 hektara, a Kosovo oko 800. Prema izvješću Svjetske banke iz 2024, koje se poziva na podatke Europskog informacijskog sustava za šumske požare, požari su u BiH između 2006. i 2018. zahvatili gotovo 320.000 hektara zemljišta, odnosno oko sedam posto teritorija, a od 2019. do 2024. izgorjelo je dodatnih oko 310.000 hektara. 

Kada govorimo o drvnoj masi, flori i fauni, pa na kraju, što često zanemarimo, o kvaliteti života na ovim prostorima, izgubimo najmanje jednu letjelicu koju bismo mogli kupiti. Bez zakona o šumama ne možemo zaštititi šume ni od prirodnih nepogoda, a kamoli od ljudskih nepogoda koje praktično uništavaju šume. Bez uređenog zakona teško je uspostaviti sustav.

Što rade susjedi

Primjerice, susjedna Hrvatska, koja je članica Europske unije, protiv požara se bori uvezanim sustavom od šest Canadaira, šest Air Tractora i više od 200 nadzornih kamera. Crna Gora, koja se trenutno čini najbližom ulasku u Europsku uniju, godinama raspolaže flotom Air Tractora, a ove je godine pokrenula inicijativu za nabavu dva nova višenamjenska aviona i dva helikoptera, uz obrazloženje da želi značajno povećati kapacitete za gašenje požara. 

Sjeverna Makedonija također u svom vlasništvu ima tri aviona Air Tractor AT-802. Srbija raspolaže s dva teška ruska helikoptera Kamov Ka-32 namijenjena za nepristupačne terene, uz višenamjenske letjelice Super Puma i dva Airbusa H145M s podvjesnim vedrima. Bosna i Hercegovina svakog ljeta suočava se s istom pričom.

- Ne postoje vlastite protupožarne letjelice, nego se koriste helikopteri Oružanih snaga BiH u Federaciji, odnosno helikopteri MUP-a Republike Srpske, što se uvijek pokazuje nedovoljno učinkovitim jer nisu specijalizirani za požare. Legislativa je rascjepkana, a dijelovi teritorija često gore na ili u blizini minskih polja, gdje kopnene snage ne smiju kročiti, a standardni helikopteri ne smiju letjeti. Naravno, svatko pomaže svakome, bez obzira na tu sustavnu luđačku košulju, ako mi dopustite ovu paralelu, navodi delegatkinja u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Sanela Klarić.

Što znači boriti se s požarima s skromnim kapacitetima najbolje znaju u Hercegovačko-neretvanskoj – županiji koja je daleko najviše pogođena požarima tijekom ljeta.

- Ne sjećam se da smo mi na državnoj razini, da tako kažem, pa evo, ako hoćete, entitetskoj ili županijskoj, počeli razmišljati o tome što mi činimo da ovaj prostor koji nam je Bog darovao, koji nam je ostao u nasljeđe, sačuvamo i predamo generacijama koje dolaze. Ne možemo zrak podijeliti entitetski, nacionalno, ni stranački. Požar se ne može zaustaviti na entitetskoj crti samo ako mu kažete: “Ne tamo”. Sve su to teme o kojima, po meni, kada se umore, vjerujem da će se skoro umoriti, modovi politikanstva, odgovorni ljudi trebaju svakodnevno razgovarati i tražiti rješenje kako odgovoriti na izazove klimatskih poremećaja i svega što donose. Sami ti izazovi onda će ponuditi odgovor kako se kvalitetnije boriti protiv prirodnih nepogoda kao što su požari i poplave. Ide se iz ekstrema u ekstrem i ne možemo biti pripravni samo na zaštitu i borbu protiv požara. Moramo biti pripravni na borbu protiv drugih elementarnih nepogoda. Još nam je, vjerujem svima, u sjećanju ono što se dogodilo sugrađanima u Jablanici i, ne daj Bože, da se više ikada ikome takvo nešto dogodi. Iako to više i ptice na grani znaju, podsjetit ću da u ovom kontekstu ne možemo govoriti o razini države jer je i ovaj segment podijeljen između dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, kaže glasnogovornik Civilne zaštite HNŽ-a Pero Pavlović. 

Nažalost, i dalje u 29 općina Federacije BiH nemamo organiziranu profesionalnu vatrogasnu postrojbu, upozorava direktor Federalne uprave Civilne zaštite Aldin Brašnić. Kao rezultat toga možemo reći da je dijelom kriva i Federalna uprava civilne zaštite, koja nikada nije imala inspektora za vatrogastvo.

- Nama je trenutno u tijeku natječaj za prijem inspektora za vatrogastvo i zaista je krajnje vrijeme da se počne obilaziti teren i vidi zbog čega zaista nije formirana profesionalna vatrogasna postrojba. Moramo biti svi svjesni da su u svim općinama, odnosno lokalnim zajednicama, profesionalni vatrogasci prvi odgovor na sve prirodne nepogode, naročito sada kada je požarna sezona. Osim toga, vidite i koje još dodatne poslove oni obavljaju na svim ostalim teškim intervencijama, prometnim nesrećama i tako dalje. Federacija BiH i Republika Srpska imaju helikoptere Oružanih snaga BiH i one koji su u nadležnosti MUP-a Republike Srpske, odnosno uprava za zrakoplovstvo, koji se mogu koristiti za gašenje, ali su kapaciteti nedovoljni za veće požare. Vatra naprosto ne prepoznaje neuređen sustav, pa i jug BiH mora tražiti rješenje. Ovog ljeta Grad Mostar i tri županije unajmili su dva Air Tractora od privatne kompanije iz Osijeka za više od milijun maraka. Letjelice se iznajmljuju sezonski od lipnja do listopada, a stacionirane su u Zračnoj luci Mostar. Ovih su dana pomagale u gašenju požara u Trebinju, navodi Brašnić.

Treba li nam flota?

Ovaj pilot-projekt dobro funkcionira, a na pitanje je li najam rješenje ili treba inzistirati na vlastitoj floti Pero Pavlović odgovara: “To je tema o kojoj, nažalost, zadnjih 15 ili 20 godina, koliko sam ja aktivno uključen u problematiku kao glasnogovornik Vlade ili glasnogovornik Stožera civilne zaštite, često govorim. Obično o toj temi najčešće govorimo u vrijeme velikih požara, visokih temperatura, a po završetku sezone nekako glasovi o toj potrebi utihnu. Normalno i logično bi bilo da država ima zračne snage za gašenje požara. Tako da je cijela priča oko pilot-projekta i najma Air Tractora koji mi imamo bila nužda da nešto učinimo. Kamo sreće da smo prije cijele ove priče i cijelog pilot-projekta imali riješeno pitanje gašenja požara iz zraka, da smo imali svoju, da tako kažem vojničkim žargonom, formiranu eskadrilu letjelica – zrakoplova, Canadaira, Air Tractora – koji bi bili u vlasništvu države Bosne i Hercegovine, stacionirani tamo gdje je logično da budu stacionirani, da smo imali obučene ljude i da svaku požarnu sezonu dočekamo tako pripravni. Nažalost, kao što sam rekao, vrlo često priča o nabavi letjelica za gašenje požara retorički vrlo lijepo zvuči, ali se u konkretnom smislu, još uvijek ništa nije učinilo. To su razlozi zbog kojih smo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, zahvaljujući Zračnoj luci Mostar, Gradu Mostaru, Vladi Hercegovačko-neretvanske županije i Federalnoj vladi, pristupili pilot-projektu prošle godine, koji se pokazao vrlo dobrim. Imamo dvije letjelice koje, kada lete zajedno, ispuste količinu vode koja je negdje na razini količine vode koju bi ispustio jedan Canadair. Ali svakako da to nije dugoročno rješenje. Dugoročno rješenje bilo bi da se konačno vlasti na svim razinama u BiH dogovore, postignu konsenzus oko toga koliko nam zapravo treba letjelica, kakvih letjelica, zbog konfiguracije terena, zbog pozicija na kojima bi bile stacionirane, i da se onda, na temelju onoga što bi rekla struka o ovoj problematici, krene u proces nabave letjelica. Jer svi pokazatelji govore da mi samo za jednu požarnu sezonu, kada govorimo o drvnoj masi, o flori i fauni, pa na kraju, što često zanemarimo, o kvaliteti života na ovim prostorima, izgubimo najmanje jednu letjelicu koju bismo mogli kupiti.

Zato želim vjerovati da je ova priča s Air Tractorima koji su iznajmljeni od privatne tvrtke u Hrvatskoj dobra priča, ali i dobar razlog da konačno sve razine vlasti BiH prihvate neupitnu činjenicu da ne smijemo čekati još jednu, dvije, tri ili više požarnih sezona kako bismo imali vlastite snage. Osobito iz razloga što, unatoč najboljoj volji da priskoče u pomoć, kao što ste sami rekli, naši susjedi često nisu to u mogućnosti učiniti jer se i kod njih u ovim vrućim danima pojavljuje jako puno požara. Ne možete, da biste spasili kuću susjedu, prepustiti da vaša kuća izgori”.

Što je uradila Vlada FBiH

Vlada Federacije BiH još je 2022. usvojila službeni elaborat o gašenju požara iz zraka i iste je godine bilo izdvojeno 30 milijuna maraka za kupnju letjelica. Međutim, ta su sredstva prenamijenjena u druge svrhe, najvećim dijelom za isplatu mirovina, zatim tekuće transfere pojedincima, za branitelje i njihove obitelji te invalidnine. I u federalnom proračunu za 2023. bilo je izdvojeno 3,5 milijuna maraka za iznajmljivanje letjelica i četiri milijuna za rekonstrukciju hangara, no ni taj novac tada nije iskorišten u te namjene, nego ga je Vlada povukla kroz rebalans proračuna.

- Mi smo imali, podsjetit ću vas, i prije godinu dana situaciju u kojoj je Vlada poslala zakon o vatrogastvu u kojem je traženo da se ukinu naknade za vatrogasce koji 24 sata dežuraju praktično u krugu. Znači, čak su i ljude na terenu koji nas apsolutno brane od tih požara na neki način htjeli oštetiti. Tako da smo mi tu reagirali, ja i kolega Mioković, i tada smo uspjeli da taj zakon ne ide takav kakav je Vlada poslala, nego da amandmanima utječemo na to da se te naknade ne ukinu. Znači, jednostavno, svijest o požaru ne postoji. A da ne govorimo o tome da u proračunu godinama, iako planiramo sredstva za kupnju određenih letjelica ili drugih sredstava koja mogu pomoći u spašavanju ljudi od požara, odnosno zaštiti imovine, šuma i, na kraju krajeva, prirodnih bogatstava, jednostavno to preusmjerimo na neke druge stvari. Jer kao, to nije toliko važno pa ćemo preusmjeriti na nešto što je važnije. Ljudi ne shvaćaju koliko su požari, odnosno sve ove prirodne nepogode koje donose klimatske promjene, nama prijetnja i koliko je stvarno važno da tome ozbiljno pristupimo. Da ne govorimo o Federalnoj upravi civilne zaštite i ovome što se događalo u Jablanici, jer još uvijek nemamo nikakve informacije o tome što se stvarno dogodilo u Jablanici. Mi smo s Inženjerskom komorom Federacije BiH, čija tada nisam bila predsjednica, bili dolje danima. Naši su inženjeri volontirali i tada smo shvatili koliko su kapaciteti Federalne uprave Civilne zaštite, u koju se ulažu sredstva i koja ima veliki proračun, također slabi, koliko tu nema inženjera koji mogu pomoći u ovakvim situacijama. Tako da stvarno nedostaju sustavna rješenja i očito će nedostajati jer politika uopće ne shvaća koliko su ta pitanja važna, navodi Klarićeva.

Kaže i kako odgovore na pitanja koja je poslala Vladi Federacije nije dobila.

- Pitala sam hoće li u narednom proračunu biti osigurana namjenska sredstva za sustavnu nabavu protupožarnih letjelica i obuku kadrova, kada se očekuje novi zakon o šumama, jesu li točne informacije o predlaganju smanjenja naknada vatrogascima za 24-satna dežurstva te o izostanku usvajanja ključnih zakona u poljoprivredno-šumarskom sektoru tijekom aktualnog mandata i načinu sazivanja odbora za poljoprivredu i šumarstvo. S obzirom da je jedno od pitanja otišlo prema Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova, odgovor od njih je stigao i zahvaljujem im. U odgovoru se navodi da je ovo ministarstvo izradilo Prednacrt zakona o zaštiti od požara i dostavilo ga Vladi Federacije na razmatranje i usvajanje. Vlada Federacije nije razmatrala navedeni propis i nije ga uputila u parlamentarnu proceduru, kažu iz Federalnog ministarstva unutarnjih poslova. Eto, o tome vam ja pričam. Netko nešto uradi, netko ne uradi i onda, u konačnici, kao da nitko ništa nije ni uradio jer to bude rezultat. A s direktorom Federalne uprave civilne zaštite Aldinom Brašnićem razgovaram ne o tome što je bilo, nego što sada. Ono što je aktualno, aktualno sada i aktualno već godinama, jest nabava letjelica za gašenje požara i, ako sam dobro razumjela, vi ste zagovornik toga, navodi.

Kanton Sarajevo također je nabavio letjelicu, helikopter, koji nažalost zbog nekih tehničkih problema nije imao priliku sudjelovati u gašenju požara ove sezone,. Također, dva Air Tractora, uz najveću potporu, iznajmljuju se za četiri županije u Hercegovini, kroz zajedničko udruživanje sredstava.

- Znate da imamo iz 2022. usvojen elaborat o gašenju požara iz zraka, donesen zaključak Vlade iz koji kaže da se oformi pravno lice koje će imati svoj servis, svoje letjelice, četiri Air Tractora i dva helikoptera. I to je navedeno strukturalno, kako se svake godine nabava treba vršiti. Međutim, zaista, četiri godine od tada u praksi nemamo ništa. Mislim da je Vlada već pokrenula određene korake. Hoće li sada prihvatiti dalje taj elaborat ili neće, mislim da će se u narednom razdoblju Vlada o tome očitovati. Od toga ne treba bježati. Puno je požara bilo u minskim poljima, vidjeli ste i sami, i u Bihaću, i na Plješevici, dolje kod Bosanskog Grahova. Sve je to bilo, da tako kažem, blizu ili već u minskom polju. Goražde također, gdje nisu mogli helikopteri jer je takav stav Oružanih snaga. Oni zaista ne izlaze na takve požare kako ne bi ugrozili živote pilota, letjelica i tako dalje. Međutim, nabava letjelica mora biti zaista prioritet. To moramo staviti u fokus i u narednom razdoblju, ističe Brašnić.

Dakle, preventiva je najjeftiniji i najbolji protupožarni sustav.