Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Uz pištaljke, transparente i uzvike jučer su sindikati prosvjete HNŽ-a u Mostaru održali upozoravajuću prosvjednu šetnju u Mostaru. Njima su se pridružili i sindikati Koordinacijskog odbora HNŽ-a sa 12 sindikata članica kao i sindikati srednjoškolskog obrazovanja iz ŽZH-a, tako da je sindikalna kolona kroz Mostar bila uistinu impozantna s nekoliko tisuća učesnika koji su se okupili ispred zgrade Vlade HNŽ-a.

Nakon prosvjeda iz Vlade HNŽ-a organizirali su konferenciju za medije, gdje su naglasili kako razumiju sindikate, ponovili svoju ponudu te poručili kako ne smiju ugroziti stabilnost proračuna.

Što sindikati traže - što Vlada nudi 

Ova prosvjedna šetnja održala se samo dan nakon što je održan još jedan, očito, neuspješan sastanak s predstavnicima Vlade HNŽ-a. Sindikati obrazovanja HNŽ-a traže isplatu jednokratne pomoći, ali i povećanje plaće za 30%, napredovanje u struci gdje bi mentoru plaća bila povećana za 8%, a savjetniku za 15%, potom raspisivanje natječaja na neodređeno, isplata tužbi i mjesečno usklađivanje toplog obroka s prosječnom plaćom u FBiH.

Predstavnici Vlade HNŽ-a, predvođeni premijerkom Marijom Buhač i ministrom prosvjete, znanosti, kulture i sporta Adilom Šuta te ministrom financija HNŽ-a Adilom Šuta, predložili su, kako su naglasili "maksimum" - isplatu jednokratne novčane u iznosu od 1.000 KM, povećanju plaća zaposlenicima u prosvjeti u iznosu od 5%, te dodatnih 5% mentorima i 8% savjetnicima u školama, kao i automatsko vraćanje promoviranih mentora i savjetnika u pravo te obračun uvećanih plaća počevši odmah od 1. listopada tekuće, umjesto prvotno predloženoga početka obračuna s prvim danom 2025. godine.

Ali, sindikati nisu zadovoljni ponuđenim, a početak nove školske godine je za nepunih tjedan dana, 9. rujna.

Milić: „Borba za dostojanstvo ljudskoga rada i bića“ 

"Ponuda Vlade HNŽ je bila za nijansu bolja, ali ljudi su to jednoglasno odbili. Ovim prosvjedom iskazujemo nezadovoljstvo sveukupnim stanjem. Vrata za pregovore su otvorena. Može se dogoditi da do obustave nastave ne dođe ukoliko se naši zahtjevi ispune. Ako do toga ne dođe, mi ćemo nastaviti s prosvjedom svakih sedam ili deset dana jer naši zahtjevi su realni a ne maksimalistički", rekao je predsjednik Sindikata srednjih škola HNŽ Josip Milić.

Naglasio je kako prosvjed nije samovolja sindikalnih čelnika već stav tri i pol tisuće nezadovoljnih zaposlenih u prosvjeti.

"Ovo je borba za dostojanstvo ljudskoga rada i bića, puno više od koeficijenata i 50 KM. Jesmo li ljudi dostojni življenja ili smo robovi ovog društva? Na svoju ruku smo ponudili 15% i to može biti u dvije tranše i mi bi kao čelnici sindikata preuzeli na sebe odgovornost da s ljudima iskomuniciramo, međutim s druge strane nije bilo razumijevanja. Nismo prosjaci, ne tražimo milostinju nego tražimo ono što je naše", poručio je Milić.

Edina Čomić, predsjednica Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, znanosti i kulture HNŽ, ponudu Vlade nazvala je "još jednim šamarom".

Ona se posebno osvrnula na zajedničko priopćenje za javnost predsjednice Vlade Marije Buhač, ministra prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a Adnana Velagića i ministra financija HNŽ-a Adil Šute nakon sastanka sa sindikatima u kojem se navodilo kako "ukoliko sindikati i ovu ponudu budu smatrali nedostatnom, stvari više nisu u našim rukama, a odgovornost za odgojno-obrazovni proces u školama sindikalno rukovodstvo i prosvjetni djelatnici u tomu slučaju u potpunosti preuzimaju na svoja leđa".

"Teret obrazovanja jest na našim leđima, nije ni u pedagoškom zavodu, ni u ministarstvu, ni u agencijama za obrazovanje, a svi imaju veće plaće od nas. To je jako loša poruka nama, pogotovo što su rekli da će doći do kolapsa proračuna HNŽ ukoliko oni obećaju nešto za sljedeću godinu. Ukoliko je 5% ili 6% što bi na naše bijedne plaće dobili kolaps ove županije, onda ne znam gdje smo mi svi. U drugim županijama pozamašno povećanje je već dogovoreno", komentirala je, uz opasku kako "sve županije imaju snage dogovoriti povećanje, a jedino HNŽ ne može".

„Bojim se i za našu djecu“ 

U prosvjednoj koloni sindikata sudjelovao je i predsjednik Sindikata osnovnih škola HNŽ Edin Sarajlić.

"Ranije sam bio ljut, a sad sam samo razočaran. Ne mogu shvatiti da živimo u županiji koja je među skupljima, a plaće su nam na samom dnu", rekao je on, poručujući kako je brojnost sindikata jasan znak koliko je njihovo nezadovoljstvo.

"Moraju pronaći način da nam vrate dostojanstvo. Svaki štrajk je ubio dio motivacije u meni. Bojim se da ne ubiju i ovo malo motivacije u radnicima što je ostalo. Naš posao je motivacijski i ukoliko je nema, onda nema ni kvalitetnog posla. Bojim se i za našu djecu zbog toga", poručio je on. Između ostalih, prosvjednoj šetnji sindikata u prosvjedi sudjelovanjem je podržala i predsjednica neovisnog Sindikata uposlenih u srednjim školama ŽZH Jasminka Petric koja je kazala kako sindikati svake godine ponovno moraju inzistirati i tražiti svoja prava i braniti već stečena. "Došla sam podržati kolege jer živimo istu sudbinu", kazala je Petric.

Buhač: "Razumijem i podržavam sindikate, ali zbog stabilnosti proračuna ne smijemo podleći pritisku" 

Predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač i ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa Adnan Velagić, nakon prosvjedna sindikata održali konferenciju za medije na kojoj su govorili o temi generalnoga štrajka prosvjetnih djelatnika, ali i o tijeku razgovora Vlade i čelnika sindikata prosvjete. Buhač je još jednom podsjetila na aktualnu ponudu Vlade, ističući kako je to više od realno mogućega što Vlada u ovomu trenutku može učiniti bez ugrožavanja financijske stabilnost Županije.

Premijerka Buhač je kazala kako su na sastancima sa sindikatima prosvjetnih djelatnika predstavili financijska izvješća i izvršenja proračuna za ovu godinu te da su dali vrlo jasnu ponudu u okviru mogućnosti koje su se otvorile u odnosu na izvršenje proračuna. "To je isplata 1.000 KM jednokratne pomoći, povećanje plaće od 5% od 1. listopada i minimalno od 5% od siječnja 2025. godine. Što znači to minimalno - rekli smo sve što bude od poreznih prihoda naplaćeno u ovoj godini više nego što je planirano, 35% onome koliko plaće prosvjetnih djelatnika sudjeluju u ukupnom proračunu, ići će na povećanje plaće.Ja bih osobno voljela da to bude više, ali mogućnosti su takve kakve jesu. Potom smo ponudili vraćanje u pravo mentora i savjetnika, nakon 20 godina u ovoj županiji, i 5% povećanje plaća mentorima i 8% savjetnicima", kazala je Buhač.

Ona je istaknula kako su na sastanku održanom u utorak ostali na dogovoru sa sindikatima da će odgovoriti na ponudu Vlade.

"Na žalost, takav službeni odgovor od sindikata nismo dobili - dobili smo odgovor na ulici i ovoj prosvjednoj šetnji i kroz medije. Po onome što sam ja mogla vidjeti iz medija, oni su stupili u generalni štrajk. Znači, ono što želim naglasiti je da, kao predsjednica vlade i roditelj, u potpunosti imam razumijevanja za sve prosvjetne djelatnike i poštujem njihov rad i zalaganje na obrazovanju naše djece i u potpunosti prihvaćam činjenicu da njihove plaće nisu dovoljne i da trebaju biti veće. Međutim, kao predsjednica Vlade, ja i ova vlada smo odgovorni za svakog žitelja ove županije i svaki segment društva i ukupnu stabilnost proračuna i ni u kojem slučaju ne smijemo podleći pritisku da ugrozimo financijsku stabilnost ove županije. To je naša odgovornost i mi stojimo pri takvom stavu. Nadamo se da će prosvjetni djelatnici, prije svega u zaštiti naše djece imati razumijevanje i da ćemo u konačnici dobiti pozitivan odgovor", istaknula je predsjednica Vlade HNŽ-a.

Na potezu sindikati

Objašnjavajući izvršenje proračuna HNŽ-a za šest mjeseci, Buhač je kazala kako je izvršenje istog 50,15% u odnosu na planirano, što znači 0,15% više u odnosu na planirano.

"To je zato što smo za ovu godinu preuzeli obvezu od 21 milijuna KM na plaćama prosvjetnih djelatnika, policije i sudova. Naš rast poreznih prihoda to ne može sustići povećanje koje bi oslobodilo dodatna sredstva. Kada smo vidjeli da se oslobađaju dodatna sredstva, u izvješću izvršenja proračuna za osam mjeseci, iznašli smo mogućnost i izašli s našom ponudom", rekla je premijerka HNŽ-a, podsjetivši kako vlada s prosvjetnim djelatnicima ima potpisane kolektivne ugovore koji vrijeme do 21. svibnja, odnosno do rujna sljedeće godine jer sindikati osnovnog i srednjeg školstva nisu u isto vrijeme potpisali ugovore. Ona je na koncu zaključila kako je ponuda vlade "znak dobre volje i razumijevanja za materijalni status prosvjetnih djelatnika kao i obećanje kako će sve dodatne mogućnosti koje se otvore biti također ponuđene.

"Kao vlada učinili smo maksimum, a da ne zakinemo nijedan drugi segment, čak što više, ova ponuda zaustavlja čak i neke planirane razvojne projekte za ovu godinu", zaključila je premijerka HNŽ-a, kazavši kako je potez na sindikatima.

"Napravili smo prvi korak kada smo ponudili povećanje od 1. siječnja, pa drugi korak kada smo povećanje vratili na 1. listopada, no sindikati to nisu prihvatili i tražili su 15% u dva dijela, 7% ili 8% sada, a od 1. siječnja 7%, međutim, vlada nije spremna ići u rizik. Nama je važno da proračun i plaće budu sigurne. One nisu na razini na kojoj bismo željeli da jesu, ali na žalost, mogućnosti su takve kakve jesu", kazao je ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a Adnan Velagić.

"Nadam se da će prosvjetni djelatnici vidjeti svu ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo i da će za dobrobit naše djece, njihovih roditelja i cjelokupnog sustava, odustati od generalnog štrajka i u ponedjeljak pozvati djecu na dolazak u školu", poručio je ministar Velagić.

No, prema svemu sudeći, čini se da će djeca, a ponajviše njihovi roditelji i ove nove školske godine, biti u neizvjesnosti hoće li u ponedjeljak, 9. rujna njihova djeca sjesti u školske klupe. No, neizvjesnost je i pred nezadovoljnim sindikatima kao i pred vladom.

Velagić: Pristali na 14 djece u razredu kako nastavnici ne bi izgubili normu 

Ministar Velagić, izuzev o tijeku razgovora sa sindikatima, govorio je i o drugim aktivnostima kao što su organizacijske sheme, prijemi na neodređeno vrijeme u školama i dr., sve s ciljem, kako je naglasio, postizanja što boljega radno-pravnog položaja prosvjetnih djelatnika. Kazao je kako je ministarstvo vodilo intenzivne razgovore sa sindikatima, kao i da su, sukladno zahtjevima sindikata doneseni novi pedagoški standardi i normativi.

"Tako smo utvrdili minimalan broj djece u razredu na 14, a bio je 18 i to je najmanji broj učenika u razredu, a da isto može funkcionirati. To je urađeno kako naši nastavnici ne bi izgubili normu s obzirom da na terenu imamo smanjenje borja učenika. Jedan od zahtjeva sindikata bio je i pravilnik o napredovanju i ministarstvo je na istom intenzivno radilo, a osnovne škole će s novim pravilnikom početi već od početka ove školske godine. Ali, kada su u pitanju srednje škole, tu smo onemogućeni sindikatima je oni prema kolektivnom ugovoru imaju pravo dati ili ne dati suglasnost na taj pravilnik", rekao je Velagić.

Kazao je kako su sindikati ipak odbili suglasnost na taj pravilnik.

"Tu smo nemoćni čekamo neki dogovor kako bi se ovim pravilnikom pozicionirali mentori i savjetnici. Trenutni njih sada na terenu nemamo, a ovim putem ih vraćamo u pravo i oni dobivaju naknadu jer prihvaćamo da to bude povećanje za 5% i 8% kako su sindikati tražili. Međutim, ovaj pravilnik o napredovanju, "vuče" pravilnik o stručnom nadzoru koji, očito, nekome smeta. Sindikati su izrazili i potrebu da se prima na neodređeno vrijeme i vlada je za novu školsku godinu predvidjela najviše do sada, za oko 200 djelatnika", rekao je ministar.